Administracija proguta petinu novca lokalnih proračuna

Autor: Sandra Bartolović , 04. veljača 2009. u 22:00

Jeftinije lokalne uprave neće biti sve dok postoji više od 400 općina s većinom profesionalnim administracijama, kaže Josip Kregar, iz Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu

Pobjednicima pripada plijen – načelo je i vrijednosni sustav po kojem se ravnaju lokalne vladajuće elite u definiranju plaća i naknada lokalnih dužnosnika, ocjena je dekana zagrebačkog Pravnog fakulteta i člana Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu Josipa Kregara. Kaže kako na razini Hrvatske ne postoji jedinstvena i kvalitetna procjena koliko godišnje stoji rad lokalne samouprave jer je svaka od jedinica (20 županija uključujući i Grad Zagreb, 126 gradova i 429 općina) samostalna u donošenju odluka o financiranju svojih zaposlenika.

Nema uštede
Podaci iz 2004. govore kako su županije, gradovi i općine zapošljavale 11.470 ljudi – općine 2754, gradovi 4679, a županije zajedno sa Zagrebom 4036, pri čemu je u glavnom gradu tada bio zaposlen 2561 službenik, odnosno 22 posto svih službenika u Hrvatskoj. Na njihove plaće otišlo je oko tri milijarde kuna, odnosno administracija je progutala petinu novca lokalnih proračuna. S ukidanjem poglavarstava nakon svibanjskih izbora procjenjuje se kako će biti ukinuto oko dvije tisuće “političkih” radnih mjesta, no Kregar ne vidi u tome osobiti prostor za uštedu novca u lokalnim proračunima jer očekuje kako će novi, neposredno izabrani župani, gradonačelnici i općinski načelnici umjesto članova poglavarstava nakon izbora lojalan stranački kadar ili partnere za osiguranje potpore u lokalnim parlamentima angažirati kao savjetnike za razna područja, naravno uz naknadu. Slobodu u određivanju financijskih naknada lokalnim čelnicima u mnogim sredinama omogućuje i činjenica da velik dio njih živi od središnjih dotacija, a ne od vlastitih prihoda, kaže Kregar, tako da u principu veze između lokalnih prihoda i visine naknade nema. Ideja kod donošenja zakona, ali i zbog činjenice da imamo tako male lokalne jedinice je u tome da se velik dio poslova za svoju sredinu obavlja na dobrovoljnom, neplaćenom radu umjesto zapošljavanja velikog profesionalnog aparata što se uvriježilo kod nas, upozorio je. Umjesto ideje neposrednog sudjelovanja građana u lokalnoj vlasti mi na djelu imamo profesionalizaciju, pri čemu se radna mjesta popunjavaju dogovorno i po stranačkom ključu, pa je teško govoriti o sustavu lokalne demokracije, prije će to biti raspodjela plijena, istaknuo je Kregar, a u takvom sustavu naknade potiču političku trgovinu i dogovore o raspodjeli sinekura umjesto razgovora o služenju građanima.




“Pojeftinjenja” lokalne uprave neće biti sve dok imamo više od 400 općina s većinom profesionalnim administracijama jer je to preskupo za stupanj razvoja i bogatstvo koje imamo, i ne mogu se općine od tri tisuće stanovnika ponašati kao da imaju 60 ili 100.00 stanovnika jer je to nemoguće i neodrživo, pogotovo kad znamo da je zapravo riječ o klijentelizmu sa zaštitom na središnjem državnom nivou koji će osiguravati sredstva, bilo iz proračuna, bilo iz europskih fondova, zaključuje Kregar, dodajući kako je teško u postojećim okolnostima očekivati ozbiljniju racionalizaciju. Za njega čak ni toliki problem nisu plaće i naknade, nego puno veću opasnost vidi u općoj isprepletenosti interesa u traženju i stvaranju političke moći korištenjem proračunskih sredstava. Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica ipak upozorava kako se od svibnja po novom zakon ukidaju poglavarstva i sav teret i odgovornost za donošenje odluka padaju na vijeća i skupštine i u tome vidi razlog za stimuliranje članova predstavničkih tijela za ozbiljniji i odgovorniji rad.

Upitni prihodi
Kaže i kako se iz njezina gradskog proračuna za lokalne naknade ne izdvaja previsoka svota, oko 350.000 kuna godišnje. O sličnom iznosu za svoj grad govori i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok – oko 400.000 kuna godišnje, no ima i procjena da tamošnje naknade idu i do 770.000 kuna godišnje. Koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić smatra da u njegovu gradu s naknadama nisu pretjerali, a kao predsjednik saborskog Odbora za lokalnu samoupravu procjenjuje da su iznosi za hladni pogon, odnosno plaće i naknade u lokalnim sredinama veći tamo gdje je vlast nestabilnija tako da se porezi i prirezi za koje izdvajaju građani koriste i za održanje na vlasti. Mršić upozorava i na problem koji za sada nije izbio u prvi plan – loše punjenje lokalnih proračuna do kojeg bi moglo doći bude li zbog krize većeg vala otkaza. Kaže da u lokalne proračune ide porez od dohotka, a ako se zbog krize smanji broj zaposlenih, smanjit će se i proračunski prihodi. Stoga je Udruga gradova od Vlade tražila i da komunalnim doprinosom, uzmanjka li prihoda, pokrivaju vlastite troškove.

Činjenice

Buzet
predsjednik gradskog vijeća 2937 kn bruto mjesečno, potpredsjednik 1937 kn, članovi 3300 kn, vijeće 793 kn bruto po sjednici

Koprivnica
vijećnici 530 kn bruto po sjednici, gradonačelnik bez naknade, zamjenici oko 3500 kn, članovi oko 530 kn bruto

Sveta Nedjelja
poglavarstvo 3000 kn, vijećnici 500 kn

Zabok
poglavarstvo 1500 kn mjesečno, vijećnici 400 kn

Naknade potiču političku trgovinu umjesto služenja građanima.
J. Kregar, dekan Pravnog fakulteta

Za lokalne naknade gradski proračun ne izdvaja previše.
D. Šuica, dubrovačka gradonačelnica

Zbog krize i otkaza može doći do lošeg punjenja lokalnih proračuna.
Z. Mršić, koprivnički gradonačelnik








Komentari (1)
Pogledajte sve

Mislim da je gdin.Kregar trebao iznijeti i praksu geadova EU ,kako su oni to rješili.
Mi smo u vrzinom kolu .
Teži se kao decentralizaciji a tim se tada načinom još više otvara mogućnost političkog mešetarenja.

New Report

Close