80% optužnica za gospodarski kriminal pada zbog nedostatka dokaza

Autor: Suzana Varošanec , 06. travanj 2007. u 06:30

U sedam godina, kad je za gospodarski kriminal optuženo 15.000 osoba, samo ih je sedam osuđeno na kaznu zatvora od pet do 10 godina

Pokazatelji Državnog zavoda za statistiku o kretanju gospodarskog krimnaliteta te o broju optuženih i osuđenih osoba u razdoblju od 1998. do 2004. godine ne daju pozitivan odgovor na pitanje jesu li ciljevi kaznenopravne represije postignuti. Nepodijeljeno mišljenje mnogih stručnjaka ima i zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel. Novosel je koautor DSZ-ove opsežne studije “Pokazatelji gospodarskog kriminaliteta” koja je u desetak dana rasprodana i priprema se drugo izdanje, a prezentira velike teškoće u progonu kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta što se posebno tiče njegovih najtežih oblika. Zaštita gospodarstva i gospodarskih interesa države te osiguranje uvjeta za nesmetano gospodarsko poslovanje ističu se kao osnovni ciljevi kaznopravne represije na području gospodarskog kriminaliteta, a s tim u svezi Novosel zamjećuje da se zadovoljavajuće ostvaruju samo kod lakših oblika tih kaznenih djela.

Nova kaznena djela
Prema njemu, i učinkovitost i trajanje postupka zadovoljavajući su samo kod lakših oblika kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, a koja su najbliža kaznenim djelima protiv imovine. “Međutim, kod teških oblika najtežih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, a mahom je riječ o zloporabama i zloporabama u gospodarskom poslovanju, učinkovitost je nezadovoljavajuća. Odbacuje se znatan broj kaznenih prijava, tijekom istrage se dolazi do obustave postupka u znatnom broju predmeta, a postupci traju nedopustivo dugo”, konstatira Novosel. Za nastalu situaciju, prema njemu, u znatnoj mjeri je kriv izostanak većih promjena gospodarskih kaznenih djela koja su tako ostala ista kao što su postojala u bivšem socijalističkom sustavu unatoč prijelazu na tržišno gospodarstvo. Navodeći da se gospodarske inkriminacije nisu mijenjale zbog opasnosti da se zbog prekida kontinuiteta obustave kazneni postupci za najteža kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji, Novosel podsjeća kako su učinjene samo izvjesne korekcije u opisima kaznenih djela utaja poreza i drugih davanja te nesavjesnog gospodarskog poslovanja. Među pozitivnim, ali očito nedovoljnim pomacima, Novosel ističe da su propisana nova kaznena djela primanja te davanja mita u gospodarskom poslovanju kao i izmjene kod kaznenog djela protuzakonitog posredovanja jer je po novome inkriminarujuće i pasivno protuzakonito posredovanje, ali generalno zastupa stajalište da upravo na području gospodarskih kazenih djela pravosudni sustav trpi najveće kritike zbog svoje sporosti i neučinkovitosti. Stoga i zaključuje da veliku važnost imaju izmjene Kaznenog zakona na tom području. “Mi još nismo kaznena djela gospodarskog kriminaliteta prilagodili novim tržišnim odnosima, i za razliku od država u kojima je poduzetnički sustav učinkovit i u kojima se kršenje poslovanja učinkovito kažnjava, još na tom području nismo uspostavili odgovarajuću zaštitu gospodarskog poslovanja i gospodarskih interesa države što nesporedno utječe na razvoj gospodarstva”, ističe Novosel. Kao i mnogi drugi pravosudni stručnjaci, Novosel, u nedostatku odgovarajućih rješenja, velike nade polaže u reformu pravila kaznenog procesa i prenošenje istrage na državno odvjetništvo. Statističke analize sve to potvrđuju te tamo stoji brojka kako je u razdoblju od sedam godina, od 1998. do 2004. godine, doslovno sedam počinitelja gospodarskog kriminala u Hrvatskoj osuđeno na kaznu zatvora od 5 do 10 godina. U tom je razdoblju u Hrvatskoj po osnovi gospodarskog kriminaliteta optuženo 14.967 osoba, od toga ih je 65 posto (9692 osobe) proglašeno krivima, no među sankcijama koje su im sudovi izrekli ističe se podatak da je više od 61 posto osoba osuđeno na uvjetnu kaznu zatvora, a 28 posto na bezuvjetnu novčanu kaznu.

Blaži zakon
U tom sedmogodišnjem razdoblju u kojem je stupio na snagu (1998.) blaži Kazneni zakon, a s druge strane nisu stupile na snagu znatne promjene na području gospodarskih kaznenih djela (jer je Ustavni sud koncem 2003. ukinuo Novelu KZ-a o strožem režimu), bezuvjetan zatvor “zaradile” su 662 osobe (6,8 posto). Sudovi su za ukupno 130 počinitelja odredili kaznu u rasponu od jedne do dvije godine zatvora, za 36 počinitelja zatvor je iznosio od dvije do tri godine, a za 22 počinitelja od 3 do 5 godina. Statistički je 1998. utvrđena kao rekordna po najmanjem broju osuđujućih presuda (32,8 posto) te po najvećem broju sudskih odluka o obustavi kaznenog postupka. Tada je svaka druga odluka sudova o gospodarskom kriminalitetu bila odluka o obustavi kaznenog postupka, što je i posljedica stupanja na snagu Kaznenog zakona kojim su smanjene zaprijećene kazne pa je zbog primjene blažeg zakona, za velik broj optuženja nastupila zastara. Inače, u sedmogodišnjem su razdoblju najčešći razlozi za oslobađajuću presudu bili nedostatak dokaza (78,9 posto), nepostojanje obilježja kaznenog djela (13,4) te isključena krivnja (7,6 posto).

Rast gospodarskog kriminala u Zagrebu 20 posto

Gospodarski je kriminal prošle godine u Zagrebu porastao 20 posto u odnosu na 2005. godinu. Ukupno je zabilježeno 1135 kaznenih djela, a u izvješću zagrebačke policije stoji da su lani razriješli 1134 slučaja.Najviše kriminala je počinjeno u područjima povrede autorskih djela ili povrede prava proizvoditelja audiovizualnih zapisa – 42,6 posto. Porast ove vrste djela najviše je utjecao na opći porast gospodarskog kriminala. Prijevare u gospodarskom poslovanju su zabilježene u 131 slučaju ili 11,5 posto ukupnog broja. Porastao je i broj lihvarskih ugovora. Za razliku od 2005. kada su prijavljena tri takva ugovora, lani ih je otkriveno 23. Iako u ukupnom broju čine samo jedan posto, prijavljeno je i 52 koruptivna kaznena djela ili 10,6 posto više nego u 2005. godini.
(I. Pandžić)




Komentirajte prvi

New Report

Close