Investicioni fondovi vrlo su poželjni i od njihovog prisustva i aktivnosti umnogome zavisi razvoj tržišta kapitala. Kupujući akcije investicionih fondova građani će imati mogućnost da profitiraju više nego od bankarskih kamata. Kupljene akcije moći će da prodaju kao god im zatreba novac“, kaže za „Blic“ Gordana Dostanić, direktorica Beogradske berze.
Zakon o investicionim fondovima po prvi put omogućava da se na tržištu kapitala pojave domaći fondovi. Po rečima Gordane Dostanić, dosadašnje iskustvo pokazuje da je pojava stranih investicionih fonda veoma uticala na razvoj našeg tržišta. Kad su videle u svojoj vlasničkoj strukturi učešće investicionih fondova, koji za menadžment nisu predstavljali opasnost od preuzimanja, pojedine kompanije počele su ozbiljnije da daju prospekte i nude tržištu nove informacije.
- To iskustvo pokazuje da bi bilo dobro da smo Zakon o investicionim fondovima doneli mnogo ranije. Ali, šta je - tu je. Za prosutim mlekom ne vredi plakati. Ja se nadam da oni koji su sad odlučili da dozvole mogućnost osnivanja investicionih fondova razmišljaju strateški i da će obezbediti da se na tržištu uskoro nađu i akcije atraktivnih kompanija - kaže Dostanićeva.
Investicione fondove mogu osnivati i pravna i fizička lica. Vodeći igrači formiraju upravu fonda, kompaniju koja upravlja investicionim fondom. Fond javno emituje svoje akcije, građani ih kupuju, a uprava fonda prikupljena sredstva ulaže na tržište kapitala.
- Građani će moći da znaju ko stoji iza nekog fonda i, ako im to društvo ne odgovara, neće kupovati njihove akcije. Prilikom javne emisije akcija uprava fonda dužna je da objavi kratku ličnu kartu, detalje prethodnog poslovanja i generalne smernice poslovne politike. Investicioni fondovi teže da nude prinos koji je atraktivniji od bankarskih kamata i to je ono što je primamljivo za sitne ulagače. Ako imate 100 evra, bez mnogo znanja o berzi možete da kupite akciju nekog fonda i, za razliku od štednje kod banaka gde morate da čekate da istekne rok oročenja, kad god poželite da izađete iz priče nekog prinosa će biti - objašnjava Dostanićeva.
Ona ne spori da zbog nedostatka kvalitetnog tržišnog materijala stvaranje domaćih investicionih fonda nosi sa sobom realnu opasnost da dođe do odliva kapitala.
- Investicionim fondovima konstantno treba materijal sa kojim će se igrati. Jer, oni kupuju i prodaju zarađujući na kapitalnoj dobiti, a to ne mogu stalno da rade sa pet hartija. Ako danas dođe pet investicionih fondova sa po milion evra da se poigraju na ovom tržištu, vi njima nemate šta da date. A onda oni traže gde ima, i odlaze. Zato mi stalno pričamo - dajte nam atraktivnog materijala. Mislim na državu koja je stopostotni vlasnik kompanija čije bi hartije bile atraktivne - NIS, EPS, telekomunikacije. To su kompanije čije su akcije, generalno, na svim tržištima atraktivne. Deset do 15 odsto kapitala tih kompanija na tržištu bio bi značajan zamajac i za postojeće i za nove, pa i za domaće investicione fondove - kaže Gordana Dostanić.
Dijelimo slične probleme, samo s jednom razlikom kod nas inv. fondovi postoje već duže vrijeme i onomad su utjecali na velika povećanja vrijednosti velikog broja HR dionica.
ovaj post ne poziva na kupnju/prodaju dionica