Forum

Naslovnica Forum Komentari članaka U četiri godine banke prodale 10 mlrd. kn toksičnih kredita
Pretraživanje
Dionička društva
U prvih 9 mjeseci prošle godine banke su prodale 770 milijuna kuna plasmana stanovništva i 330 milijuna kuna plasmana trgovačkih društava, kažu u HNB-u.
TORNOS 20.8.2015.
Dugotrajni korisnik
Mali krug prijatelja
-

A što je sa toksičnim kreditima koje su banke plasirale????!!! Mislim da sam jedini u Hrvatskoj koji je tužio banku za plasman toksičnog kredita?! Međutim ,ne bih trebao biti jedini ! To meritorno mogu tvrditi jer sam na financijskom i realnom tržištu aktivno učestvovao zadnjih 16 godina.
Toksični krediti banaka bila su mi svojevrsna konkurencija, dok se i sam nisam upecao u takovo zaduženje. „Krvavo“ sam otplatio taj kredit. Nakon što sam ga otplatio, išao sam , najprije u pokušaj izvan sudske nagodbe. Pošto je banka, odnosno bankari, uzvišeni kao u kakovom kastinskom sustavu, bio sam prisiljen podići tužbu!
Šteta što kod nas nitko od istraživača nije spreman istražiti toksične kredite u razdoblju 2004 do 2010 godine. Po mom mišljenju, koju utemeljujem na mojoj bazi podataka za preko 2.000 tvrtki ,u tom razdoblju bilo je preko 10% financijske imovine FINANCIJSKIH HOLDINGA upravo plasirano kao toksični krediti!!!!
Recimo, FINANCIJSKI HOLDING malo A plasira u tvrtku XY jedan financijski paket , netom za njom dolazi FINANCIJSKI HOLDING malo B i plasira u istu tvrtku XY financijski paket uvjetujući tvrtku XY da preuzme kredit koji je ista plasirala u tvrtku YX a koja se kreće prema nelikvidnosti, nesolventnosti i izlasku sa tržišta.
To je samo jedan od modela, a njih, ponavljam, ako se itko ikada odluči, je još i još!!!!

Marx 26.11.2007.
Mali krug prijatelja
Dugotrajni korisnik
100%

Sve, sve, sve - samo nikad ne ono pravo

Gledajući tekstove poput ovog čovjek se i nehotice sjeti tvrdnji da Hrvatska uopće neme tržišnu ekonomiju. Dokaz za to - uz “pozitivnu nulu”, “dugoročne blokade”, “kontroverzne biznismene”, “borbu za spas radnih mjesta”, “pokretanju privrede”, “pokretanju proizvodnje” itd sada su još i ti i tzv. “toksični krediti”. U državama s tržišnom ekonomijom postoji podjela na bad loans (oni kod kojih više nema nade da će biti otplaćeni) te non-performing loans kod kojih postoje problemi s otplatama, ali nisu otpisani.

Tko li je izmislio taj izraz “toksični kredit” ?!?! Još jedan dokaz koliko je Hrvatska još uvijek “čardak ni na nebu ni na zemlji”.

Znamo da su u Italiji banke nagomilale oko 200 milijardi loših kredita (bad loans) dok ih ukupno u klasifikaciji non performing ukupno ima 350 milijardi.

U toj statistici visoko rangiraju UniCredit i Banca Intesa koje, kako znamo, drže više od 50% bankarske aktive u Hrvatskoj. Poslovni mediji su protekli tjedan - dva posvetili mnogo pažnje rješavanu te situacije u Italiji koja je o tome postigka sporazum s EU.

Nitko niti traži niti očekuje od “Poslovnog dnevnika” da analizira što će se desiti s depozitima u hrvatskim bankama koji su u vlasništvu Banke Intese i Uni Credita ako Italija izađe iz eurozone t.j. napusti euro. A to se lako može desiti ako Marine Le Pen dobije predsjedničke izbore u Francuskoj pa napusti euro, jer će slijedeća država koja će napustiti euro biti Italija (AKO TO NE BUDE JOŠ PRIJE).

Međutim, poznavanje elementarnih kategorija u banakovnom biznisu se od novine s naslovom “Poslovni dnevnik” valjda ipak može očekivati.

Kirin 9.12.2011.
Veliki krug prijatelja
Dugotrajni korisnik
-

@Marx-napuštanje Eura bilo koje spomenute zemlje je malo vjerojatno i na nas neće imati neki poseban učinak! Problem je što se i banke i fondovi kod nas tek uče poslovati, pa tako nemaju kvalitetna rješenja za novo nastalu situaciju! Nove kredite ne djele jer ne razumiju poslovanje, pravosuđe ih ne štiti, pa pušu i na jogurt. Prodaja NPL nije loša kao vid relaksacije bilance, samo u daljnjem poslovanju banaka na sadašnji (stari) način ne vidim smisla!

Velika većina deklariranih desničara u Hrvatskoj samo su ljevičari koji vjeruju u Boga.

Sakki 11.2.2016.
Novi korisnik
100%

Poštovani,
navodi su djelomično paušalni, jer i banke imaju pravo raspolagati svojom imovinom i pravima.
Sudbina prodanih kredita sa nekretninama kao osiguranjem se po ničemu ne mijenja na nepovoljnije.
Banke pokušavaju naplatu kroz ovršne postupke prodajom nekretnina i eventualni porez na promet nije ni izbliza glavni razlog prodaje potraživanja. Pravno je irelevantno tko je krajnji kupac nekretnine i ne vidim koja je tu “kontrola HNB” potrebna obzirom da je prodaja regulirana zakonom? Konkretno novi stjecatelji potraživanja su u svakom slučaju humaniji, tolerantniji, spremni na razumne dogovore ne gledajući mene kao dužnika s visoka! Osobno sretan sam što je moj kredit, problem završio u van banke i usprkos prvotnoj skepsi sada imam nadu za razumno, ljudsko rješenje obzirom na strpljiv i human pristup mog novog vjerovnika! (ne želim im raditi reklamu)

LP