Forum

Naslovnica Forum Komentari članaka “Pomozite si sami, pa će vam i Bog pomoći” (objavljeno 17.05.2008.)
Pretraživanje
Dionička društva
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u petak naveče u razgovoru za “Poslovni klub” odgovorio ...
Asko 17.7.2006.
Dugotrajni korisnik
Veliki krug prijatelja
-

“Guverner je u Poslovnom klubu djelovao vrlo sigurno iznoseći u najmanju ruku diskutabilnu tezu da je slabljenje kune opasno za makroekonomsku stabilnost zemlje.”
Kako nema niti jednog argumenta u prilog ovom komentaru, nije jasno Tomislave na što zapravo misliš? Dovodiš u pitanje politiku HNB-a bez i jednog argumenta?!? I ja bih volio čuti neko drugačije rješenje ili tvoje viđenje stvari.
Po meni, u ovako visoko euriziranoj ekonomiji, kakva je naša, stabilna valuta se po mnogim parametrima nameće kao najbolje rješenje. Naravno da ima kolateralnih žrtava, a najveća je domaća proizvodnja, koja zapravo više pati od nedostatka efikasnosti, a ne od “precijenjene” valute". To će ti svaki real-ekonomista reći.

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

gorgija 1.3.2007.
Veliki krug prijatelja
Dugotrajni korisnik
-

“guverner Željko Rohatinski odgovorio je citirajući narodnu poslovicu “Pomogni si sam, pa će ti onda i Bog pomoći”. Savjet kako si domaći izvoznici sami mogu pomoći u paradoksalnoj situaciji prejake kune koja ubija njihovu cjenovnu konkurentnost nije im ponudio.”

zar treba nacrtati što je mislio i kako si oni to mogu pomoći? pa tako da povećaju produktivnost i počnu upotrebljavati glavu a ne sjediti skrštenih ruku, kao biti neki wannabe “izvoznici” a sve po sistemu “ako prođe prođe”, pa ako ne prođe (što se naravno u pravilu i dogodi) kriviti druge, kunu i ne znam što sve ne.

razvijanje izvozne ekonomije rušenjem valute može biti samo rješenje iz očaja za kojim može posegnuti samo nacija koja si je priznala intelektualni bankrot i poslovnu nekometenciju.

Martingale 11.2.2007.
-

Kolega Asko, ne dovodim u pitanje politiku HNB-a nego od HNB-a tražim objašnjenje kako mogu govoriti o financijskoj stabilnosti, a istovremeno priznaju da je kuna precijenjena. U članku “Tečaj formirati prema paritetu kupovne moći” iznesena je zanimljiva alternativa.

GDP = C + I + G + (X-M)
GDP per Capita, in 2007 EKS$
(Source: Total Economy Database)

01. Slovenia 26.438,45
02. Czech Republic 24.043,15
03. Estonia 21.617,93
04. Slovak Republic 19.635,73
05. Hungary 19.260,29
06. Latvia 17.576,71
07. Lithuania 16.654,08
08. Poland 16.010,06
09. Croatia 15.331,89
10. Bulgaria 11.746,14
11.Romania 10.978,74

Drugu listu imate i ovdje
http://www.photius.com/rankings/economy/gdp_per_capita_2007_0.html [photius.com]

Nominalni GDP per Capita je prema http://www.swivel.com/data_sets/spreadsheet/1000064 [swivel.com]

01 Slovenia 16.986
02 Czech Republic 12.152
03 Hungary 10.814
04 Estonia 9.727
05 Slovakia 8.775
06 Croatia 8.675
07 Poland 7.946
08 Lithuania 7.446
09 Latvia 6.862
10 Romania 4.539
11 Bulgaria 3.459

Sumnjam da će Hrvatska ući u EMU sa prejakom kunom, a neke spomenute zemlje sa preslabom valutom. Dobitna kombinacija zato je stvoriti domaću potražnju za devizama u kojoj ćemo mi građani putem mirovinskih fondova pokupovati jeftina poduzeća Latvije i Estonije i ostalih zemalja te kao kapitalisti uživati od plodova njihovog rada, a tečaj kune time deprecira prirodnim putem jer će mirovinci prodavati kune za eure. Nitko ne zagovara administrativnu devalvaciju kako neki pokušavaju izvrnuti neke zanimljive ideje kako kapitalizacijom doći do adekvatnih mirovina…

"Čate" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

početnik-5 16.8.2007.
-

Tečaj se kao problem spominje već 10 godina. Da je svaka vlada oslabila tečaj kune u odnosu na euro svake godine za 2% dana bi 1 eur vrijedio 9 kn i ovaj problem se više nebi spominjao (a, to ne bi značajno potaklo inflaciju). Iako smatram da Rohatinski dobro radi svoj posao, ovo s ograničenjem rasta plasmana mi nikako nije jasno. Ova mjera je morala odmah biti razdvojena za bilancu i izvanbilančne zapise te na plasmane retaila, corporatea i međubankarske posudbe. Trebalo je ograničiti samo rast plasmana retaila jer se time potiče neproduktivan uvoz. S druge strane trebalo je više stimulirati kreditiranje poduzeća kroz različite oblike sufinanciranja kredita, smanjenje rezervacija…
Također obavezna pričuva od 32% je daleko previsoka (sad je smanjena na 28,5% ali i to je previše). Možda je i ovdje trebalo povezati plasmane poduzećima sa obaveznom pričuvom (što se više plasira poduzećima to bi obavezna pričuva trebala biti manja). Na taj način bi se povečala bitka za svako poduzeće u uvjetima kreditiranja, a ne kao sada kad su kamatne stope za poduzeća nerijetko više od 10%, jer sve što ne plasiraju poduzće će plasirati stanovništvo za uvoz automobila, kupnju uvoznog namještaja, mobitela…

Asko 17.7.2006.
Dugotrajni korisnik
Veliki krug prijatelja
-

Tomislave, bespredmetna je rasprava, stabilna valuta ili ne. Kuna (kao i dinar prije) je čista nominala i način obračuna vrijednosti. Znaš dobro što znači kad je nešto nominalno, a realno se uvijek preračunava u eure. Na kraju krajeva, za 4-5 godina ćemo eure imati u svojem novčaniku, pa zar ćemo opet lamentirati kako je euro preskup? U odnosu na što? Jen? Dolar? Dinar?
Misliš da domaći proizvođači plaćaju repromaterijale i sirovinu u kunama? Preko polovice svih troškova u proizvodnji je denominirano u eurima, kuna je tu samo posrednik, nikako izraz vrijednosti. Zar im je onda važno u kojoj valuti su troškovi proizvodnje denominirani.
Zapravo hoću reći, cijela tema nema podlogu u razumnim ili racionalnim ekonomskim premisama. Tema je krajnje ispolitizirana i potpuni je promašaj od onih koji ju stalno potežu.
Što se tiče restriktivne politike HNB-a prema bankama, onog momenta kada te iste banke promijene politike kreditiranja, nestat će i restrikcije prema njima. Obavezna pričuva i stopa marginalne je upravo zbog toga takva kakva jest bilo to pravo MMF-u ili ne.
Njihovo novo upozorenje kako treba popustiti u restriktivnosti prema bankama mislim da ide od PBZ-a čiji je glavni savjetnik, ekonomista i strateg sada cijenjeni dr. sc Marko Škreb, poznat po aferama u bankarskom sustavu prije 90. tih koje je u međuvremenu odrađivaop poslove za MMF.

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

Asko 17.7.2006.
Dugotrajni korisnik
Veliki krug prijatelja
-

Ispravka “prije 2000.-te” …lapsus…

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!