Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo!

Po već dobro uhodanom običaju, Poslovni dnevnik nikada ne piše o suštini problema. U ovom slučaju, radi se o tome da je hrvatska danas ne samo zadnja u Evropi nego je po trima pokazateljima zadnja čak i na Balkanu.

Fitch Ratings u svojim analizama izdvaja četiri balkanske zemlje kao posebno problematične: Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku.

Među njima, Hrvatska je posljednja čak i na Balkanu po tri pokazatelja:

1. Njen izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku (mjereno kao postotak BDP-a) je bio do prije dvije godine svega 1,7% . Sa 2,1% ispred nje – na posljednjem mjestu – bile su Srbija i Estonija.

2. Bankovna aktiva je sa preko 50% u vlasništvu samo dviju talijanskih banaka (Unicredita i Banco SanPaolo)što je strateški opasno. Ona nama izložensot prema Grčkoj poput ostale tri države iz balkanske četvorke, ali je ovakav raspored bankarske aktive opasniji problem.

2. Cross border claims prelaze 50% BDP-a – opet najviši postotak na Balkanu.

Ja bih još dodao da je problem i to što su svi već poodavno digli ruke od Balkana a posebno u EU. Njemačka sve žešće osuđuje neodgovornu i lakomislenu politiku proširenja članstva na istok što se lijepo vidi na primjeru “otkantavanja” Grčke iako j još uvijek nisu istjerali iz eurozone.

Za Hrvatsku je to loše jer se oteže s prisilom za sačinjavanja plana ostvarenja primarnog budžetskog suficita za koji je Milanović nedavno izjavio da smo mu “blizu” (čime je naravno zaslužio aplauz).

@Marx, sve sto se napisali je apsolutno tocno, sto se ratinga Hrvatske i ostalih kondicija tice. Isto tako je Poslovni postao “glasnogovornik” ili reemitator necijih stavova, a svoga stava nema, sto bi se od gospodarskih novinara jednostavno MORALO ocekivati. Gdje je tu istrazivacki zurnalizam, fundiran na cinjenicama i serioznim analizama?
Generalno gledano Hrvatska ima nekoliko problema u koje nebi ubrojio banke (kad vidim kako su Slovenci prosli sa svijim bankama i koliko su losih kredita parkirali u “bad bank”), nego bi se vise fokusirao na sljedece cinjenicno stanje:
– Hrvatska ima 20% polupismenih ili nepismenih a o ICT-pismenosti (information and communication technology), bolje da i ne govorim.
– Hrvatska ima najneobrazovanije poljoprivrednike u cijelom EU-u, i nema naznaka da ce se to stanje uskoro promjeniti.
– Hrvatska se svim silama bori protiv investicija, neovisno od koga dolaze (strane ili domace).
– Spremnost Hrvata na mobilnost (ici za poslom), je jako niska kao i spoznaja da o cjelozivotnom ucenju i daljnjem usavrsavanju.
Summa summarum, meni osobno vec odavno je jasno zasto nam je stanje ovakvo, kakvo jest. I kako vidite nigdje nisam spomenio politiku, iako bi se o pravosudju, njegovoj efikasnosti i promptnosti dalo tjednima razglabati.

)

Najgori u cemu, fiktivnim pokazateljima? Vecina ljudi ima svoju nekretninu, vecina ima svoj komad zemlje, i koji ku..c im znaci BDP, investicije i slicne izmisljotine vojno-bankarsko-cionistickih manipulatora.

Za viewera

Uvaženi kolega, ja sam položaj banaka naveo samo kao ilustraciju koliko se Hrvatska srozala u ovih 25 godina “slobode, nezavisnosti i suvereniteta” i na što je spala. Da već poodavno nije postala “društvo bez stida, ponosa i racionalne perspektive” netko bi se tih činjenic atrebao stidjeti. Od predsjednice nadolje! Inače kada čujem za “slobodu, nezavisnost i suverenitet” dobivam muku u želucu. Sadašnju situaciju treba gledati kroz prizmu razvoja ostalih bivših socijalističkih zemalja u istom periodu, posebno Poljske. Tu su i Češka, Slovačka i Madžarska koje su zahvajujući njemačkim investicijama i integriranjem svojih privreda u njamačku industriju postale to što su danas. Victor Orban je dobro rekao “Danke Deutschland” kod posjete Angele Merkel Madžarskoj – za investicije posebno iz južne Njamačke u Madžarsku. Hrvatska, naprotiv može Njemčkoj zahvaliti samo za preuranjeno priznanje koje je Dietricha Genschera koštalo funkcije jer je zbog toga “pod hitno” morao dati ostavku. Poljska je danas ponosna članica EU, a za Hrvastku bi bilo najbolje da što prije izađe.

No, glavno pitanje: koji je najvažniji problem Hrvatske i što treba prvo učiniti da se on riješi? Očito da je to dug pod čijim teretom Hrvatska neće moći još dugo živjeti. To znači njegovo reprogramiranje uz djelomičan otpis. MMF neće – u to sam uvjeren – ponoviti svoje greške od Argentine do Grčke i čekati s njegovim reprogramiranjem.

Ali, uz reprogramiranje dolazi ono glavno: primarni budžetski suficit i zabava uz obilje sindikalne i medijske histerije. Koliki će nam “odalamiti”? 1,5%, 2,5% ili – budi Bog s nami -3,5% BDP-a? Naši obični ljudi – raja – nema uopće pojma što je to primarni budžetski deficit iako će to biti stožerna točka koja će im određivati obiteljske budžete a time i njihove živote u sijedećih barem desetak godina.

Uvjeren sam da pratite što Wirtschaftswoche iz dana u dan piše o Grčkoj. Pretpostavljam da smo nakon Grčke na redu mi (Das naechste Sorgenkind heisst Kroatien).

No, mi smo mali i beznačajni pa nikoga nije brga za nas, a to znači da se nitko neće s nama htjeti baviti pa će nas “obraditi” jako brzo standardnom “klasikom”.

“The show (u jugoistočnoj Evropi) must go on!”

Ako je dug najveći problem Hrvatske, onda mnoge tzv razvijene zemlje imaju punooooo veći problem nego Hrvatska. Dug razvijenih zemalja:

Japan 400%
Irska 390%
Danska 300%
Švedska 290%
UK 250%
Norveška 245%
SAD 230%
Njemačka 190%

U usporedbi s ovim zemljama, HRvatska uopće nema problem!

@fantom
pišeš bezvezarije, za početak uspoređuješ HR sa tehnološki visoko razvijenim ekonomijama poput Švedske Japana, Njemačke..
Hrvatsku treba sagledavati u kontekstu sličnih nama (Bugarska, Srbija. Albanija). Nažalost.
Za početak se treba maknuti malo dalje da bi čovjek vidio kako se drugdje živi, radi i prije svega RAZMIŠLJA DUGOROČNO.

A, ako su tebi BDP, obujam investicija, prije svega FDI (jer smo se mi svoje monetarne politike odrekli pa ne možemo raditi QE poput ostatka normalnog svijeta koji štiti interese svojih ekonomija i građana) onda to najviše govori o tebi i tvome (ne)znanju.
Ništa osobno.

btw.
pročitaj ovo pa ti možda neke stvari u vezi državnih dugova budu jasnije:

Ne trebamo se brinuti zbog Japana, nego zbog stanja u eurozoni

Jel ti uopće razumiješ šta znači pojam dug? Šta misliš koliko bismo mi mogli biti tehnološki razvijeni da dignemo još cca 360 milijardi kuna kredita i investiramo ih, kao Japan i Irska? Pitanje je samo tko će na kraju platiti našu “tehnološku razvijenost” i kada jer toliko dugoročno je nemoguće razmišljati (da ti pomognem, te dugove je nemoguće otplatiti).

Jel uopće razumiješ koliko je BDP besmislen pokazatelj? Rajčica koju kupiš u konzumu, ulazi u BDP. Rajčica koju uzgojiš u kanti na balkonu, ne ulazi u BDP. Kvaliteta tvog života i tvoje prehrane je ostala ista (vjerojatnije je još i bolja jer jedeš zdraviju rajčicu) ali zato ti je država u recesiji i ti režeš vene zbog toga, iako ti se ništa ne mjenja u životu. Jedina šteta ti je u tome što moraš nešto vremena utrošiti na brigu oko biljaka umjesto da gledaš Kardashiane i ostale imbecilne tv programe.

Za fantoma

Bez pokušaja patroniziranja, pozivam te da pročitaš slijedeće tekstove da se ne nabacujemo blatom i ne vrijeđamo. Smogni snage i sam izvedi zaključke.

1. Athen scherckt auch vor lugen nicht mehr zuruck (Atena više ne preza niti od laganja)
2. Scahauble rechnet mit Tsipras-Regierung ab
3. Schauble rechnet mit Athen ab (Chauble obračunava s Tsiprasovom vladom, Atenom); sve na http://www.wiwo.de

Onda potraži kako se Schauble obračunao i sa Nikosom Anastasiadesom, predsjednikom Cipra u 10 navečer u Brislu kada mu je priopćio da mora uvesti porez na privatne depozite građana ako ne žeio bankrot. To traži pod naslovima “Odluka za Cipar bila je donijeta u Berlinu”.

Možda će ti to dati ideju/predodžbu o odnosima ekonomskih snaga. I to ima nekakve veze s dugovima beznačajnih i prezaduženih malih zemljica sa upopaštenim ekonomijama i upropaštenim školstvom koje nemaju čak niti za kamate za otplatu tih dugova.

Nakon toga pažljivo pročitaj “Korea thereatened by Japan-led deflation“; http://www.ft.com

Ako ti se to svidi, pogledaj kako je akcija QE japanske centralne banke prije dvije godine – već nakon same najave – utjecala na pad kamatnih stopa na evropskim financijskim tržištima pa su to Italija i Španjolska brže-bolje iskoristile za plasman novih obveznica pod osjetno povoljnijim uvjetima.

Pa ako si zbilja nabrijan da odeš još dalje i počneš shavaćati globalne odnose ekonomskih snaga počni proučavati kako akcija FED-a i tečaj dolara djeluju na valute EM-a: Brazila, Turske, Južne Afrike, Rusije, Indije itd. i njihove ekonomije.

A ako ti je to previše pročitaj bajku o slonekima i mišekima (znaš, o onim mišekima koji su pod svaku cijenu htjeli đogirati u istom krdu sa slonekima jer su bili uvjereni da njima pripadaju)

Sve moje zaključke sam sam izveo, oni su ispravni i nema potrebe da čitam ikakve tekstove koji bi me pokušavali uvjeriti u suprotno, kad sam sve to već odbacio kao besmisleno. Uostalom, nisam ti ja nekakav autistični ekonomist ili sitnozubi kojeg možeš smuljat jeftinom propagandom.

Za fantoma

Mudro si zaključio da se moraš držati što je moguće dalje od te propagande

Samo 2 godine?? to je čista laž, prije će biti 10 do 20 godina.

Kamo je nestao komentar od Pero7 ?

GDP je dinamicka jednadžba. Ona ubrojava osobnu potrosnju, investicije, potrosnju drzave i razliku uvoza izvoza. GDP se mijenja kako se varijable mijenjaju.

Statika je zapravo pad zbog inflacije pa relani gdp pada.

Jendostavnije: sto ce ti kuca, jama, vrt ako nemas nista osim hladnih zidova. U Zapadanom svijetu je svaki m^2 imovine utiliziran i gleda se kao investicija.

Naravno, nije to lako shvatiti iz socijalisticke pozicije Hrvatske.

Ako je dug najveći problem Hrvatske, onda mnoge tzv razvijene zemlje imaju punooooo veći problem nego Hrvatska. Dug razvijenih zemalja:

Japan 400%
Irska 390%
Danska 300%
Švedska 290%
UK 250%
Norveška 245%
SAD 230%
Njemačka 190%

U usporedbi s ovim zemljama, HRvatska uopće nema problem!
[/quote]

Opet gledaš krivo.

Dug je leverage leverage je poluga.

Ako ne koristis polugu onda je samo uteg.

Cak niti dug USA nije toliko bitan ako ga izrastu kroz rast BDP-a.

Koliki je ono bio rast BDP-a u USA u 2014?

USA je imala puno veci dug naspram GDP-a nakon WW2 pa i nije propala. Dapače imala je najveci zabiljezeni rast.

Dug nije problem ako se koristi za rast.

Ako se koristi za socijalno ili mirovinsko ili gradnju cest koje neidu nigdje onda dolazi do problema.