metode plašenja staljinističke a krediti kapitalistički … a ne ide to gospodo bankari na dulji rok
bilance na sunce …pa se može razglabat o tome hoćete li iz ove jadne države izvući 3 ili 4 milijarde i ove godine…
Nema se tu više šta talasat i razglabat – pitanje za mene nije da li su se banke zaduživale u švicarrcima ili nisu jer to je nebitno za posljedice.
Pitanje je ZAŠTO se banke, a neke se i oglasima hvale kako su upozoravale svoje klijente, nisu zaštitile od divljanja švicarca?
Banke i HNB su daleko informiranije o FOREX-U, u HR zbog jedne minormne u odnosu na ovu aferu bilo je i zatvora i samoubojstava, te su se stoga MORALE zaštititi, a time bi zaštitile i svoje klijente i sve to uz 1% veći trošak kredita.
No obzirom da je evidentno da se banke nisu zaštitile od divljanja švicarca sklon sam zaključku da se nisu ni zadiživale za franke pa bi se shodno tome vrijednost franka mogla vratiti na datum zaključivanja ugovora. U tom slučaju banke postaju OGROMAN dućnik svojim klijentima za sve naplaćeno iznad tečaja koji je bio u trenutku sklapanja ugovora.
Evo komentara ispod teksta na portalu banka.hr
Dolje se vidi i tko je poslao komentar da ne bi ispalo da pišem tuđe komentare bez da nevedem referendu…
Banke majke kroz swap zarađuju ekstra profite. Najprije se zamijeni određena količina eura za franke. Onda ti franci budu u vanbilanci domaće banke, a euri u vanbilanci banke majke. Nakon što prođe ugovorni period, ista količina eura i franak razmijeni se u suprotnome smjeru. U međuvremenu je tečaj franka narastao npr. za 15%. Tih 15% razlike banka majka ne plaća, jer je ugovoreno da se razmjenjuje ista količina eura i franaka. Tih 15% jest ekstra profit banke majke koji plaćaju dužnici otplatom kredita. Drugu vrstu ekstra profita ostvaruje domaća banka u dijelu kamate koji je veći zbpog rasta tečaja. Dakle, banka majka ostvaruje ekstra profit na swapu, a domaća banka ostvaruje ekstra profit na kamati (razlika tečaja). I tako se to radi godinama i tako se legalno pljačkaju hrvatski građani. Nemojte nas lagati, nismo djeca, znamo kako to ide. Bio bi red da se sada stvari počnu događati reverzibilno i da banke pomognu dužnicima da se izvuku iz krize koju su uzrokovale banke plasiranjem kredita na špekulativan način. Banke su špekulirale, ali banke uvijek znaju kako će se špekulacija isplatiti. To je nemoralno, to je nepošteno, to je i nezakonito i to se mora hitno promijeniti.
Goran Aleksić
K tome, prof. Lovrinović ih je također pitao za dokaze o prodaji tih franaka na domaćem tržištu, kaže da bi u tom slučaju trebalo biti i franaka u strukturi deviznih rezervi a njih tamo nema…
Također, udruga franak je tijekom prvog suđenja na Trgovačkom sudu već dobila određene izvještaje(i to od HNBa mislim) da su potraživanja banaka u francima 3x veća od obveza…
Neki novinar je uzeo staro izvješće HNBa iz 2008 godine i uočio 4x veću potražnju za francima nego što ima obveza…
Znao sam da je neki knjigovodstveni trik u pozadini
No bitno je naglasiti da je sve skupa ovo puno veći problem od kredita u franku
Treba preispitati cjelokupnu monetarnu politiku… jer će uslijediti puno,puno veći problemi
K tome, prof. Lovrinović ih je također pitao za dokaze o prodaji tih franaka na domaćem tržištu, kaže da bi u tom slučaju trebalo biti i franaka u strukturi deviznih rezervi a njih tamo nema…
Mislim da ste subjektivni. Svrha banaka nije socijalna podjela novčane pomoći nego stjecanje profita svojim vlasnicima.
Što se tiče navoda kojeg je naveo forumaš galico, vidljivo je nerazumijevanje poslovanja banaka od strane gosp. Lovrinčevića. Banka na zaduženje (kod matične banke ili neke druge banke) može pribaviti rezervaciju novca. Znači, taj novac se ne mora nalaziti u bankovnim trezorima nego banka samo posjeduje rezervaciju tog novca (određeni iznos i valuta).
Osim tog napada na banke, neshvatljivo mi je da se priča kako su banke dijelile kredite a da nisu imale položen novac na osnovu kojeg su izdavale kredite. Ako bismo ušli u ovu temu tada bi mogli pisati o dolaru i njegovom pologu u zlatu. Kao da cijeli bankarski i financijski svijet ne zna da se krediti daju i do sedam puta većoj vrijednosti od vrijednosti položenog novca.
Ponavljam – što se tiče činjenica a do kojih se dolazi vrlo jednostavnom matematikom zbrajanja i oduzimanja jasno je da je dug na strani banaka – dakle banke su dućne svojim klijentima za sve denominirane kredite- Naravno taj sitni vez profit banaka traje par decenija a problem u rastu švicarca je taj što se otvara pitanje takvih kredita, dakle otvaranje bilanci banaka i revizije cjelokupnog deviznog poslovanja. Kada bi se sve to detaljno pregledalo banke bi bile dužne milijarde svojim klijentima.
Problem za banke dakle nastaje kada se pojavljuje ekstraprofit na švicarcu – bankama nije u interesu ekstraprofit nego mali profit koji ne usmjerava but na banke i na njihovo poslovanje.
Interesatno je koliko su neki zaluđeni s Milanovićevim potezom zamrzavanja tečaja dakle anesteziranja javnosti i udruge Franak a u biti daje dovoljno vremena bankama i HNB koji je direktno involiviran u nezakonit rad financijskih institucija da se sve to prikrije.
Milanović ne pomaže građanima i gospodarstvu s valutnom kaluzulom nego pogoduje bankarskom lobiju i pojedinim gospodarstvenicima popularno nazvanim tajkunima koji imaju povlašteni položaj u odnosu na banke a sve na teret malih klijenata.
kako ovu temu slabo razumijem, bio bih zahvalan da mi netko objasni – kako banke gube sa zamrzavanjem tečaja?
čak i ako nije važno imaju li banke fizički novac, rezervacije, zapise… one su na jedan dan, davno isplatile kredite, i to u kunama, po tečaju koji je bio dosta nizak za švicarac. po mojoj laičkoj logici one nisu morale ni imati novac u švicarcima, nego u bilo kojoj valuti, jer je isplata u kunama, klijenti švicarce nisu ni vidjeli. nije ih vidio nitko, a oni nisu morali ni biti u bilanci jer se isplaćivalo kune. dakle mogla se teretiti bilanca u bilo kojoj valuti.
čak i da su u teoriji 100% konvertirali švicarce, otad je tečaj samo rastao.
klijenti plaćaju rate u kunama, dakle ako bi dobivene kune vraćali natrag u švicarce bili bi na nuli (više kuna, ali skuplji franak). ako bi pak te kune vrtili u eure, bili bi na dobitku, jer su se s eurima mogli igrati po cijeloj eu, a dobivali su više eura nego što su dali inicijalne vrijednosti u francima (jer je franak rastao u odnosu na euro).
dakle mogli su biti na nuli ili na dobitku, nikako na gubitku. jedini gubitak im je niža kamatna stopa u odnosu na kredite u eurima, no oni su to mogli kompenzirati upravo na način koji sam gore spomenuo.
dakle, što oni gube sad pri zamrzavanju tečaja? baš sada sve moraju vrnuti u franke kako bi se “igrali” na tržištu? ma da.
jedino što ja vidim da gube je mogućnost ekstraprofita baziranog na teorijskim načelima slobodnog tržišta, upravo onim načelima koja se neograničeno stavljaju van snage kad god to ne odgovara bankama.
dakle ne krijem, laik sam u tome. svaku uljudnu primjedbu ću rado prihvatiti.
Ovu temu općenito malo ljudi poznaje a stručnih objašnjenja je jako malo. Tako je bilo i kad su se uzimali krediti. Nekidan u emisiju Otvoreno na HTV nije htio doći nitko iz banaka!! Vujčić sad prica da je upozoravao ali cak i da je to je bilo možda negdje usput na godišnjem izvješću u saboru. Nije bilo letaka ni javnih proglasa, na HTV su mogli non stop vrtjeti besplatno. Nema opravdanja za to. Ljudi su izloženi sufliranju žutog tiska ala Jutarnji koji ih je poticao na franak!
Sve, sve, sve – samo nikada ne ono pravo
Koliko god to bilo teško priznati, nemoguće je ne sjetiti se svojevremenog masovnog čuđenja u inozemnim medijima da ljudi u istočnoj Evropi uzimaju kredite u eurima – o švicarcima da i ne govorimo! Nije u tome Vujčić bio jedini, daleko od toga. Naime, u zemljama gdje je tržišna ekonomija “nedosanjan san” a kapitalizam “noćna mora” (da citiram jednog forumaša čije sam ime zaboravio) ljudi ne znaju što je to što nacionaloj valuti jedne zemlje daje snagu – ili slabost. Zbog čega će na primejr Grčka nakon predstojećeg defaulta i izlaska iz eurozone morati odmah devalvirati drahmu za barem 30% čim ju uvede? Hoće li Grci tada doći na ideju uzimati kredite u Švicarcima? Pitam se koliko je ljudi koji su uzimali kredite u švicarcima ikada išta znalo o Švicarskoj i njenoj ekonomskoj snazi? Iluzorno je očekivati da se ljude može spriječiti da rade gluposti – i da je sve tutnjalo od upozorenja tečajnog rizika glede švicaraca ne bi bilo efekata jer takva saznanja kod nas nisu nažalost čak niti dio opće kulture. Sve ove diskusije su visoko emocionalne reakcije na posljedice do kojih nije smjelo doći bazirane na strahu da se sagledaju uzroci jer ih se ne smije “prizati”. Pa pročitajte prioćenje Privredne banke o pet točaka glede švicaraca da ga sada ne citiram! Radi se o tipičnom južnoslavenskom “nisam ja, oni su”.
To je i smisao Jakovčevićevog istupa: rekao je ono što “široke mase” žele čuti.
Dio krivnje (uvjetno) doduše snosi i NBH koja je mirno puštala da se godinama kultivira iluzija “jake” kune a Željko Rohatinski slavi kao njen čuvar.
Nažalost, stožera točka i dalje ostaje (potpisani) ugovor primatelj kredita – banka. A nastale posljedice mogu se ublažiti samo državnom akcijom na račun svih poreznih obveznika većina kojih mrzi takvu ideju.
Bacili su nam prašinu u oči i svi raspravljaju o onima koji su popušili u švicarcima.
A nitko ni riječi o tome kako smo svi popušili jer je kuna opala u odnosu na euro , dolar , švicarac u ovih 23 dana ove 2015.godine:
HNB srednji kurs:
01.01.2015………….23.01.2015.
Euro..7,661471……….7,706432
Dolar.6,302107……….6,859918
Švica.6,368108……….7,858895
Ja sam našao bilance banaka. Sve su sastavni dio revizoskog izvješća, a sva revizorska izvješća nalaze se na stranicama HNB-a.
Jadno je kakvi profesori uče hrvatske studente.
Jel to onaj Jakovcevic sto je imao svoju metodu vrednovanja osiguranja. Nekih 5X book + premija, nova metoda, nitko u svijetu ne zna za nju..
Studenti, radije odite u kafanu nego na predavanje ovoj dvojici…
Jel on bio u Nadzornom odboru HPB-a za vrijeme Protege?
K tome, prof. Lovrinović ih je također pitao za dokaze o prodaji tih franaka na domaćem tržištu, kaže da bi u tom slučaju trebalo biti i franaka u strukturi deviznih rezervi a njih tamo nema…
Mislim da ste subjektivni. Svrha banaka nije socijalna podjela novčane pomoći nego stjecanje profita svojim vlasnicima.
Što se tiče navoda kojeg je naveo forumaš galico, vidljivo je nerazumijevanje poslovanja banaka od strane gosp. Lovrinčevića. Banka na zaduženje (kod matične banke ili neke druge banke) može pribaviti rezervaciju novca. Znači, taj novac se ne mora nalaziti u bankovnim trezorima nego banka samo posjeduje rezervaciju tog novca (određeni iznos i valuta).
Osim tog napada na banke, neshvatljivo mi je da se priča kako su banke dijelile kredite a da nisu imale položen novac na osnovu kojeg su izdavale kredite. Ako bismo ušli u ovu temu tada bi mogli pisati o dolaru i njegovom pologu u zlatu. Kao da cijeli bankarski i financijski svijet ne zna da se krediti daju i do sedam puta većoj vrijednosti od vrijednosti položenog novca.
[/quote]
Upravo tako kolega.
Što se tiče toga da li je ili nije banka iste te franke kupila, mogu pouzdano reći za jednu veću banku u HR da je svaki plasman u CHF morao biti pokriven zaduženjem, tj. kupovinom CHF-a, u ovom slučaju vani.
Također, nema extra profita, jer ako si posudio franak, franak moraš vratiti.
lp