preko vlade radio osobnu promociju, pa pljuvao po svima da dobije medijsku pozornost. a priče i samo priče priča

Ne znam za Ferdeljia ali znam za nas! I dalje tonemo! I nitko ne daje rješenja! Vlada čeka investitore koji će doći na način da ulože u ostatak infrasturkture i sišu ostatak domaćih prihoda. Te investicije će dići BDP za par godina i riješiti nezaposlenost za par godina . no nitko od stranaca neće investirati u proizvodne pogone i riskirati sudbinu CNC-a.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.

Superhik13 ne znam u čemu ti plaćaš drugi stup mirovinskog i u čemu imaš kredit. Baš bi nam super došla nova hiperinflacija ko prije dvadeset i više godina. Bio sam tamo i ni najmanje mi se ne sviđa. Svi ovi koji trube kako je kuna precijenjena za mene su veliki gadovi. A taj Ferdelji ako je takav veliki kapacitet, što sjedi doma besposlen? Čeka da se uvali u neke državne jasle.

Tko govori o hiperinflaciji kune? Ferdeljijev prijedlog bio je ovaj: "Predložio sam da se porez na dobit uvoznicima poveća koliko su monetarnim škarama zaradili na razlici tečaja i inflacije,a da se porez izvoznicima umanji za onaj dio koji su izgubili na monetarnim škarama razlike tečaja i inflacije."

Ferdelji dosta priča, ali nema pravo rješenje. Da ga ima izrekao bi ga na dnevno.hr (http://www.dnevno.hr/kolumne/vladimir_ferdelji/vladini_baloni_investicijskog_buma/681491.html). On ne vidi problem u samoj biti regulacije novca – ekspanziji preko kredita. A u navedenom članku je sve dobro rekao, osim što ne nudi rješenje – ukidanje ekspanzije novca kao kredita. Šteta, jer tako svojim javnim istupanjem ne doprinosi rješenju.

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/152649/Menadzeri-ponudili-10-tocaka-za-spas-Hrvatske.html

http://www.croma.hr/node/182

1. Monetarna i fiskalna politika

1.1. Otklanjanje monetarnih škara:
• razlika između stope inflacije i tečaja nadoknađuje se poreznim olakšicama (porez na dobit).

1.2. Stimuliranje proizvodnih investicija:
• porezna politika u funkciji reindustrijalizacije,
• lokalna davanja za proizvodne subjekte smanjiti i omogućiti obročnu otplatu.

1.3. HNB mora smanjiti regulatorna opterećenja bankama koje kreditiraju proizvodno
poduzetništvo te postati odgovorna za utjecaj njezinih mjera na ukupno gospodarstvo.

1.4. HAMAG ili HBOR moraju preuzeti dio rizika (do 50%) pri otvaranju proizvodnih pogona u okviru malog i srednjeg poduzetništva.

1.5. Postupno povećanje neoporezivog dijela dohotka s ciljem povećanja standarda i potrošačke moći stanovništva.

1.6. Destimulacija uvoza svim legalnim sredstvima (kontrola kvalitete, odgovarajući standardi te plaćanje uvoza u roku 15 dana)

Riješenja više nema, Ferdelji govori o devalvaciji već jako dugo kada se moglo nešto napraviti kao što su slovenci napravil prije ulaska u EU.
Sad kad su nas strane banke popljačkale, kad je izvoz propao i kada su svi u kreditima više nema rješenja.
Najodogvorniji uz neobrazvovane ljude na vlasti je guverner samo on nije neobrazovan i točno je znao što i za koga radi.

Stoka lihvarska iz stranih banaka nam nudi kredite po 8% za gospodarstvo dok par stotina kilometara dalje daje za 2%.
Openhajm je dao dobar intervju što rade strane banke iz recimo italije kada se ingra natječe protiv talijanskih tvrtki za poslove u recimo alžiru.
Strane banke koje drže većinu novca su najveći uteg rastu i izvozu i to je prvi problem koji se mora riješiti.

Treba se samo nadati i da će "neke druge" banke ući u RH i konačnu probiti tu blokadu koju je nametnuo bankarski kartel na čelu sa Rohatinskim pa ako ništa drugo imati ćemo kamate kao i ostali.

Tko zaziva kamatara, taj će ga i dobiti. Kamata uopće nije bitna. Španjolska je imala niske kamate desetljećima i završila je u dužničkoj krizi.
https://sites.google.com/site/financijskisustav/Financijski_sustav_i_novac.pdf?attredirects=0