POKUŠAJ KONSOLIDACIJE U MLINSKO-PEKARSKOJ INDUSTRIJI
Čakovečki mlinovi traže strateškog partnera?
Kupnja udjela u Čakovečkim mlinovima predstavljala bi početak procesa konsolidacije u mlinsko-pekarskoj industriji koji bi predvodila Vindija
U dobro upućenim krugovima tvrdi se da su predstavnici varaždinske Vindije i Čakovečkih mlinova, na inicijativu varaždinske tvrtke, vodili razgovore o Vindijinu preuzimanju udjela u čakovečkoj tvrtki. No razgovori su navodno zaustavljeni kad je informacija o njima počela curiti iz uskog pregovaračkog kruga što je među preuzimačima protumačeno željom Međimuraca da se vijest razglasi kako bi se podigla vrijednost uloga. No jednako tako, u kuloarima kruži i drugo tumačenje: da je impuls o želji za prodajom stigao iz Mlinova, ali da je Vindija otklonila ponudu. Na upit Poslovnog dnevnika, u Vindiji su posredno odgovorili kako ih to preuzimanje ne zanima, dok se Stjepan Varga, direktor i najveći dioničar Čakovečkih mlinova, na novinarske telefonske pozive, jednostavno, oglušio. Tako je informacija o potencijalno vrlo zanimljivom aranžmanu u koji su uključene dvije ponajbolje tvrtke sjeverozapadne Hrvatske zasad ostala samo u sferi nagađanja. Ipak, premda je prati niz nepoznanica, osobito onih vezanih na kupoprodajne motive obiju tvrtki, upućeni kažu kako nije nemoguće da se na relaciji Varaždin - Čakovec nešto ipak događa. Kupnja udjela u Čakovečkim mlinovima, tržišnom lideru u segmentu prerade žitarica u Hrvatskoj, čije osnovne djelatnosti obuhvaćaju pekarstvo i trgovinu, za Vindiju bi predstavljala izrazito jačanje trećeg biznisa. Varaždinci u svom asortimanu i sad imaju pekarske proizvode (Vir), no nije riječ o osobitim tržišnim udjelima.
Stoga se na njezin interes za Mlinove gleda i kao na stratešku odluku da uz mliječni biznis te Koku i Vindon ojača još jednu, novu polugu u vertikali. Osim toga, znalci kažu kako je Vindiji kod Mlinova osobito zanimljiv trgovački segment tvrtke jer Mlinovi na području Međimurja i Kvarnera imaju više od 100 prodajnih lokacija. Istodobno, čakovečka je tvrtka doista na glasu kao iznimno dobra kompanija. Najveći među 27 domaćih mlinara ima sjajne poslovne pokazatelje - godišnje prihode iznad 500 milijuna kuna i dobit iznad 40 milijuna kuna. Njezin način rada osobito hvale poljoprivrednici regije koji je svrstavaju u rijetko uzornu tvrtku kad je riječ o načinu organizacije sjetve i žetve osnovne sirovine. Uz Vargu, koji drži 13,4 posto dionica, najveći pojedinačni dioničar u Mlinovima je Ružica Varga s udjelom od 13,1 posto dionica, dok je na skrbničkom računu PBZ-a pospremljen paket od još 13,4 posto dionica kompanije. Stoga se eventualna odluka o prodaji udjela vezuje ponajprije uz obitelj Varga. Istodobno, kako je Stjepan Varga ojačao svoj vlasnički udjel (do 10-tak posto) u bjelovarskom Mlinaru, mnogi poznavatelji su upravo Čakovečke mlinove detektirali kao jednu od kompanija koja bi mogla predvoditi očekivani proces konsolidacije u mlinsko-pekarskoj industriji u Hrvatskoj. Utoliko razmišljanje o prodaji tvrtke dodatno iznenađuje poznavatelje branše pa oni smatraju da u ovakvom razvoju događaja doista nije isključena opcija “testiranja” interesa, čak i s ciljem podizanja cijene kompanije. Procjenjuje se, pak, da je sadašnja vrijednost Mlinova i cijena po kojoj bi se realiziralo preuzimanje naslabija karika potencijalnog aranžmana između Vindije i Mlinova. Naime, poslijednja cijena po kojoj su na burzi trgovane dionice Mlinova (prosinac) bila je iznad 5000 kuna (105.000 izdanih dionica) pa je njezina tržišna kapitalizacija u ovom trenutku više od 520 milijuna kuna. Pritom je cijena unatrag godinu dana porasla za 75 posto. Procjenjuje se da je Vindiji, s obzirom na nedavne visoke investicije (Tvornica stočne hrane) te planirana nova ulaganja u mliječnom biznisu, t
Those who do not remember the past are condemned to repeat it.