Dionički fondovi
PBZ Equity
Osnovni podaci
| Vrsta fonda: |
dionički |
| Društvo za upravljanje: |
PBZ Invest |
| Početak rada fonda: |
05.09.2005. |
| Početna cijena udjela: |
100,00 HRK |
| Prva uplata: |
minimalno 400 kn, trajni nalog minimalno 100 kn |
| Daljnje uplate: |
minimalno 400 kn, trajni nalog minimalno 100 kn |
Naknade
| Ulazna naknada: |
0,00 % |
| Izlazna naknada: |
Za razdoblje investiranja:
do 1 godine = 2,00 %
od 1 do 2 godine = 1,50 %
od 2 do 3 godine = 1,00 %
iznad 3 godine = 0,00 % |
| Upravljačka naknada: |
2,00 % na godišnjoj osnovi |
| Naknada dep. banci: |
0,15 % na godišnjoj osnovi |
Prinosi
| Vrijednost (hrk) |
65,3419 |
66,2292 |
67,4533 |
67,8085 |
87,6451 |
78,5500 |
| Promjena |
-0,96% |
-1,34% |
-3,13% |
-3,64% |
-25,45% |
-16,81% |
| PGP |
-6,14% |
|
|
|
|
|
Investicijska struktura
Imovina Fonda ulaže se primarno u sljedeće instrumente (postoci se odnose na udjel u neto imovini Fonda):
do 100% u dionice i prava na dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH);
do 80% u dionice i prava na dionice izdavatelja iz EU i ostalih država članica OECD ili Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (u daljnjem tekstu: CEFTA);
do 10% u prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju;
do 20% u dionice i prava na dionice izdavatelja iz Republike Bosne i Hercegovine, Republike Crne Gore i Republike Srbije;
do 20% u dionice i prava na dionice izdavatelja iz Država sa tržištem kapitala u razvoju[5].
Osim u dionice, imovina Fonda ulaže se i u sljedeće instrumente:
do 30% u državne dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdane od RH te za koje garantira RH;
do 30% u državne dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdane od država članica EU i ostalih država članica OECD ili CEFTA;
do 30% u municipalne i gospodarske dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdavatelja iz RH;
do 30% u municipalne i gospodarske dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdavatelja iz država članica EU i ostalih država članica OECD ili CEFTA;
do 20% u državne dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdane od Država sa tržištem kapitala u razvoju;
do 20% u državne dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdane od Republike Bosne i Hercegovine, Republike Crne Gore i Republike Srbije;
do 20% u municipalne i gospodarske dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdavatelja iz Država sa tržištem kapitala u razvoju;
do 20% u municipalne i gospodarske dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca izdavatelja iz Republike Bosne i Hercegovine, Republike Crne Gore i Republike Srbije;
do 10% u udjele u otvorenim investicijskim fondovima i dionice u zatvorenim investicijskim fondovima koji su registrirani u RH, u državama članicama EU i ostalim državama članicama OECD ili CEFTA, u Državama sa tržištem kapitala u razvoju, Republici Bosni i Hercegovini, Republici Crnoj Gori i Republici Srbiji;
do 10% u vrijednosne papire koji nisu uvršteni na službenu (redovitu) kotaciju za prodaju na nekoj burzi vrijednosnih papira ili se ne prodaju na nekom drugom uređenom tržištu;
u opcijske i terminske ugovore i druge financijske izvedenice, u skladu sa Zakonom i važećim podzakonskim aktima;
do 30% u novčane depozite kod financijskih institucija.
[5] Pojam "Države sa tržištem kapitala u razvoju" odnosi se na Republiku Argentinu, Federativnu Republiku Brazil, Arapsku Republiku Egipat, Republiku Indiju, Južnoafričku Rep
Dokumenti