Zaduženost države i dalje raste, a kompanija pada

Autor: Poslovni.hr/Hina , 17. travanj 2015. u 10:38
Foto: Patrik Maček / Pixsell

Vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je krajem veljače 286 milijardi kuna, povećavši se i na mjesečnoj i na godišnjoj razini ponajviše zbog slabljenja tečaja kune prema euru i švicarskom franku, pri čemu zaduženost države i dalje raste, a kompanija pada, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je krajem veljače 286 milijardi kuna, povećavši se i na mjesečnoj i na godišnjoj razini ponajviše zbog slabljenja tečaja kune prema euru i švicarskom franku, pri čemu zaduženost države i dalje raste, a kompanija pada, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB)

Vrijednost ukupno plasiranih kredita krajem veljače bila je za 1,34 milijarde kuna ili 0,5 posto viša u odnosu na prethodni mjesec, odnosno za 0,4 posto ili 1,17 milijardi kuna viša u odnosu na veljaču 2014.

Osim na mjesečnoj i godišnjoj razini, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), ukupni krediti u veljači zabilježili su i znatan porast u odnosu na prosinac prošle godine, i to za 5,88 milijardi kuna ili 2,1 posto.

"Razmjerno snažan rast ukupnih kredita u odnosu na kraj prošle godine dijelom je posljedica tečajnih razlika proizišlih prvenstveno iz slabljenja kune u odnosu na euro i švicarski franak", ocjenjuju analitičari RBA.

Naime, pojašnjavaju, prema srednjem deviznom tečaju krajem razdoblja, kuna je u veljači u odnosu na prosinac 2014. oslabila u odnosu na euro, a posredno i u odnosu na švicarski franak – za 0,3, odnosno 13,2 posto. Obzirom da u valutnoj strukturi kredita oko tri četvrtine, odnosno gotovo 73 posto, čine devizni krediti, uključujući kredite s valutnom klauzulom, slabljenje domaće valute u odnosu na euro i franak utjecalo je na viši iznos ukupnih kredita iskazanih u kunama.

Podaci HNB-a pokazuju da je najveći doprinos mjesečnom porastu ukupnih kredita došao od kredita središnjoj državi. S udjelom od gotovo 19 posto u ukupnim kreditima, u veljači su krediti središnjoj državi dosegnuli 54,1 milijardu kuna, što prema siječnju predstavlja rast za 1,9 milijardi kuna ili 3,7 posto, a u odnosu na isti lanjski mjesec za 2,1 milijardi kuna ili 4 posto.

Snažan rast, za gotovo 3 milijarde kuna ili 5,9 posto, zabilježen je i u odnosu na kraj prošle godine, što govori o visokim potrebama države za (re)financinjem obveza, kažu iz RBA.

Dodaju i kako su time ukupni krediti državnom sektoru (u obuhvatu središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica) u veljači dosegnuli iznos od 58,7 milijardi kuna, a to predstavlja rast na mjesečnoj razini za 3,2 posto, a na godišnjoj za 4,7 posto.

Istodobno su krediti sektoru kućanstava krajem veljače iznosili 128,5 milijardi kuna i bili su 948 milijuna kuna ili 0,7 posto manji nego prethodnog mjeseca, dok su na godišnjoj razini ostvarili rast za 1,2 milijarde kuna, odnosno jedan posto.

To je, navode analitičari RBA, dobrim dijelom posljedica godišnjeg rasta stambenih kredita za milijardu kuna, odnosno 1,6 posto.

"Obzirom da stambeni krediti čine polovinu ukupnih kredita kućanstava, učinak spomenutih tečajnih razlika u ovoj skupini kredita dao je snažan doprinos godišnjem porastu nominalnog iznosa ukupnih kredita sektoru kućanstava, budući da je većina stambenih kredita valutno vezana", kažu iz RBA.

Ukupni krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava krajem veljače iznosili su, pak, 93,4 milijarde kuna. Bez obzira na rast na mjesečnoj razini od 0,7 posto, na godišnjoj razini ovaj sektor pokazuje nastavak razduživanja bilježeći negativnu stopu godišnje promjene od 1,9 posto.

"U idućem razdoblju očekujemo vrlo blagi rast ukupnih kredita u nominalnim iznosima, uz prisutan utjecaj tečajnih oscilacija na kunski izraz kredita. S potražne strane stanovništvo je i dalje pod negativnim utjecajem s tržišta rada, a investicijski potencijal poduzeća ograničen je iscrpljenošću uslijed dugogodišnje recesije uz slabe izglede oporavka", zaključuju analitičari RBA.

Komentirajte prvi

New Report

Close