Potrošnja energije u EU 2,5 posto ispod razina iz 1990. godine: Kakvi su podaci za Hrvatsku?

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Međutim, u istom se razdoblju ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva povećala - na 73 posto uvezenih fosilnih goriva u 2015., sa svega nešto iznad polovine, odnosno 53 posto u 1990. godini.

Potrošnja energije u Europskoj uniji (EU) smanjena je u razdoblju od 1990. do 2015., ali je porasla ovisnost o uvozu fosilnih goriva, koja i dalje čine glavni izvor energije, premda su sve članice smanjile njihov udio u potrošnji, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Ukupna potrošnja energije na razini EU-a u navedenom je razdoblju smanjena za 2,5 posto, na milijardu i 626 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe), objavio je europski statistički ured u ponedjeljak. Razina potrošnje smanjena je i za 11,6 posto u odnosu na najvišu razinu dosegnutu 2006. od gotovo milijardu i 840 milijuna tona ekvivalenta nafte. Sudjelujući s gotovo tri četvrtine u EU potrošnji energije u 2015. godini, fosilna goriva i dalje predstavljaju daleko najveći izvor energije, premda njihov udio konstantno opada proteklih desetljeća. U 2015. je iznosio 73 posto, nasuprot 83 posto 1990. godine.

Međutim, u istom se razdoblju ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva povećala - na 73 posto uvezenih fosilnih goriva u 2015., sa svega nešto iznad polovine, odnosno 53 posto u 1990. godini. Drugim riječima, dok je 1990. godine jedna uvezena tona fosilnog goriva dolazila na svaku proizvedenu u EU, do 2015. godine taj je omjer narastao na tri tone uvezene za svaku proizvedenu u EU, navodi se u priopćenju statističkog ureda EU.

Njemačka najveći potrošač u EU

Njemačka je u 2015. ostala najveći potrošač energije u EU, s 314 milijuna tona ekvivalenta nafte, odnosno 19 posto ukupno potrošene energije u 28-članoj EU. Slijede Francuska, s 253 Mtoe ili 16 posto, Velika Britanija sa 191 ili 12 posto te Italija, sa 156 ili 10 posto. U usporedbi s 1990. najveći pad potrošnje energije u 2015. zabilježen je u tri baltičke zemlje - u Litvi, za 57 posto, u Latviji za 45 i u Estoniji za 37 posto.

U Hrvatskoj je potrošnja u tome razdoblju smanjena za gotovo 12 posto, na 8,5 milijuna tona ekvivalenta nafte u 2015. godini. Nasuprot njima, najveći rast potrošnje zabilježen je na Cipru, za 41 posto, u Irskoj za 38, te u Španjolskoj i Austriji za 35, odnosno 33 posto.  Pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji u svim članicama U razdoblju od 1990. do 2015. godine sve su zemlje članice zabilježile pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji, pri čemu je najizrazitiji pad imala Danska, s čak 91 na 69 posto. Slijede Latvija s padom na 61 posto, s 83 posto, te  Rumunjska, gdje je udio smanjen na 74 posto, s 96 posto.  

U Hrvatskoj je udio fosilnih goriva u energetskoj potrošnji smanjen na 70 posto u 2015. godini, s 81 posto 1990. godine, pokazalo je Eurostatovo izvješće.  Velika je većina članica, međutim, ostala u velikoj mjeri ovisna o fosilnim gorivima u potrošnji energije, pokazalo je izvješće. U samo tri zemlje članice udio fosilnih goriva bio je manji od 50 posto energetske potrošnje, pri čemu je u Švedskoj iznosio 30 posto, u Finskoj 46 a u Francuskoj 49 posto, navodi se nadalje u tom izvješću. 

U većini članica u porastu ovisnost o uvozu fosilnih goriva

U većini članica EU-a u razdoblju od 1990. do 2015. porasla je ovisnost o uvozu fosilnih goriva, pri čemu je daleko najizrazitiji skok zabilježila Velika Britanija, na 43 posto u 2015. godini, sa svega dva posto 1990. godine. U Poljskoj je, primjerice, skočila na 32 posto, sa svega jedan posto.

U Hrvatskoj je u 2015. ona uvećana na 64 posto, sa 42 posto u 1990. godini, pokazalo je izvješće Eurostata. Najmanje ovisne u 2015. o uvozu fosilnih goriva bile su Danska, sa svega četiri posto, te Estonija, sa 17 posto, pokazalo je izvješće.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve