Velika bankarska trojka, Zagrebačka, PBZ i Erste banka, koje kontroliraju gotovo 60 posto tržišta, poslovale su s gotovo 1,3 milijarde kuna dobiti u prvih šest mjeseci. Inicijalni val strožih rezervacija koje su potopile rezultat u prošloj godini u prvoj polovici godine je oslabio, no analiza pokazuje da je iza te brojke žestoki napor da poslovanje održe iznad vode unatoč šestoj godini krize.

Premda su grupe Zagrebačke i Erste banke objavile rast neto dobiti, a PBZ smanjenje, analiza rezultata pokazuje da su svima temeljni prihodi iz bankarskog poslovanja pod pritiskom jer građani i tvrtke sve teže vraćaju obveze, a novog kreditnog zamaha koji bi stvarao svježe prihode nema.

Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u prvoj polovici godine 628 milijuna kuna neto dobiti što je za gotovo trećinu bivše nego u istom razdoblju prošle godine. Uz više od četvrtinu manje rezervacije (405 milijuna kuna) za loše kredite nego ranije, ključni neto kamatni prihod porastao je blagih 2,8 posto i dosegnuo 1,52 milijarde kuna. Rast tog prihoda u Zabi objašnjavaju nižim troškovima financiranja i nešto boljom naplatom kamata od loših kredita. Kad nema rasta prihoda, troškovi su i dalje prioritet broj jedan; njihovo smanjenje za 17 milijuna kuna u šest mjeseci poboljšalo je omjer troškova i prihoda na 51,2 posto.

Zabin prvi konkurent PBZ grupa objavila je istovremeno 14 posto manji profit od 459,7 milijuna kuna. Pad dobiti ove godine posljedica je izvanredne prodaje PBZ Investa što je prošlogodišnju rezultat povećalo za više od 130 milijuna kuna. Izuzme li se ta transakcija, banka za čijim je kormilom Božo Prka, prvo polugodište zaključila je s pet posto većom dobiti prije poreza i stabilnim neto prihodom od kamata od 1,1 milijardu kuna. Za razliku od Zabe, PBZ je rezervacije za problematične kredite povećala za 15 posto izdvojivši na srezavši računicu dobiti za 270 milijuna kuna.

I u Ersteu napominju da je i njihova neto dobit i dalje pod utjecajem većih troškova rezerviranja zbog trenutačnog stanja u gospodarstvu, neizvjesnosti procesa predstečajnih nagodbi, kao i regulatornih zahtjeva. Erste grupa je knjige na polugodištu zatvorila sa 196,7 milijuna kuna profita što je 12,5 posto više nego godinu ranije.

Rezervacije na razini grupe dosegnule su 637,7 milijuna kuna, 80-ak milijuna više prije godinu dana, no uzlaznom putanjom išli su i neto kamatni prihodi koji su povećani za 4,3 posto na 1,056 milijardi kuna. Željezna šaka kontrole troškova posebno se ističe kod Erstea koji je na kraju lipnja vlasnicima predstavio zavidni omjer troškova i prihoda od 44,5 posto. Za razliku od domaćih igrača koji se još najviše bore s posljedicama krize, njihove europske vlasnike muči regulativa.