Od svojega proizvoda može se živjeti, ako je kvalitetan i cijenjen

Građani svih uzrasta razgledavali su i kušali domaće proizvode/ Nikola Čutuk/PIXSELL Građani svih uzrasta razgledavali su i kušali domaće proizvode/ Nikola Čutuk/PIXSELL

Nakon edukacija za poduzetnike, dan je u Sisku ispunio i festival s prodajnom priredbom, iz obilja lokalnih proizvođača i obrtnika.

Festival poduzetništva, obrta i OPG-ova Moja poduzetna Hrvatska u subotu je na sisačkom Korzu  okupio brojne poduzetnike, obrtnike i vlasnike poljoprivrednih gospodarstava. Lijepo vrijeme izmamilo je i Siščane na ovu prodajno-izložbenu manifestaciju koju u 15 hrvatskih gradova organiziraju Večernji list, Poslovni dnevnik i 24sata.  

 

Borojević

Supruga i ja sad smo profesionalni seljaci, a OPG nam znači odmah plati gotovinom. Sve od lješnjaka, heljde, lana i konoplje nam je ekološki certificirano.

Poglede je na sajmu privlačio licitarski obrt Lola iz Siska, jedan od nekoliko preostalih koji njeguju hrvatsku tradiciju licitarstva. "Danas licitare kupuju pretežno stariji ljudi koji se sjećaju svojih starih dana, ali i stranci jer je prepoznat kao suvenir Hrvatske pod zaštitom Unesca. No, i djeci je svojom bojom i oblikom primamljiv", rekla nam je Anita Obranković Kronstein, supruga vlasnika obrta. Uz medenjake, paprenjake te ručno rađene lizalice ovi sisački majstori godišnje uspiju proizvesti između 4000 do 5000 komada licitara. "Tridesetak je različitih oblika, a sve uspijemo lako prodati. Prodajemo ih na sajmovima diljem Hrvatske, od Umaga do Dubrovnika", rekla je Anita.

 

5000 licitara

godišnje proizvede obrt Lola, u tridesetak različitih oblika

Zadovoljni odlukom
Uz licitare nesvakidašnji je bio i nakit od abonosa - fosilnog drveta hrasta, koji se pronalazi u rijekama. Ideja da se od njega radi nakit proistekla je od bračnoga para umirovljenika Vladimira i Vite Mrazek iz Ključić Broda, na velikogoričkom području. "Zbog kemijskih procesa taj hrast iz vode i mulja poprima posebnu boju i jako je kvalitetan i skup. Sve je počelo dok smo šetajući uz jedan potok naletjeli na takvo drvo, a danas nam je to kućna radinost koja pomogne podebljati naše mirovine.

 

Obranković Kronstein

Uspijemo diljem Hrvatske prodati sve svoje izrađene licitare, a važno nam je njegovati i promicati hrvatsku tradiciju koju cijene i strani gosti.

To je naša dodana vrijednost po kojoj se razlikujemo od ostalih izrađivača nakita, primamljiv je i daje rezultate", kazuje nam Vladimir Mrazek, koji dodaje da kubik takvog hrasta kod nas dođe oko tisuću kuna, dok je njegova cijena u inozemstvu čak i 10.000 eura. Tik do Mrazekovih na štandu je svoje suvenire i rukotvorine predstavila Slavica Đunđuš, vlasnica obrta Coprnica iz Bresta Pokupskog.

 

Đunđuš

Završila sam na burzi i krenula u obrt, hobi sam pretvorila u posao. Spajam neobične kombinacije, sve je ručni rad i želim vratiti prirodne tvari u domove

"Završila sam na burzi i krenula nedavno u obrt. Svoj sam hobi pretvorila u posao. Dajem si slobodu u kreativnosti i materijalima, spajam neobične kombinacije poput juta čipke. Sve je ručni rad i želim vratiti te prirodne materijale u domove jer oni domovima daju neku toplinu", kazuje Slavica koja na sajmovima poput ovog, veli, ispipava teren. Za sada je zadovoljna kako ljudi reagiraju na njene proizvode. A zadovoljan je sa svojom odlukom da se u poljoprivredu, sad već davne 2003. godine, prebaci i Milan Borojević, vlasnik OPG-a Borojević iz Trgova, nedaleko od Dvora na Uni. Štand mu je pun proizvoda, baziranih na samo četiri zanimljive nesvakidašnje namirnice.

Dodana vrijednost
"Lješnak, heljda, lan i konoplja, od te sirovine finalne proizvode radimo. Sve je ekološki certificirano, interes nam nije kvantiteta već kvaliteta koja ima svoje mjesto na tržištu. Idemo na preradu i dodanu vrijednost, primjerice, radimo hladno prešano lješnjakovo ulje za kozmetiku i masažu, jelo... Tu je i prženi pasterizirani lješnjak, jedinstveno u Hrvatskoj, gdje lješnjak ostane dugo bez promjene okusa i kvalitete, održava ta važna svojstva", ponosno opisuje Milan rezultate svoga rada i rada supruge na gospodarstvu od šest hektara.

 

20 litara

vina na 9000 trsova godišnje proizvede sisačka vinarija Marinčić

Izabrali su lješnjak jer kao nasad dobro podnosi mrazove i dvorsko podneblje, konoplju su počeli među prvima prije pet godina proizvoditi, a prije godinu, dvije i heljdu. "Sada smo profesionalni seljaci, a rad baziramo na OPG kratici - Odmah Plati Gotovinom. Nit' me tko kreditira, nit' ikoga kreditirati mogu ja", uz smijeh opisuje svoju poslovnu logiku Milan Borojević. Moja poduzetna Hrvatska u subotu je Siščanima dovela i kulinarsku radionicu u kojoj su uživali najmlađi, a besplatne obroke dobili su svi koji su htjeli.

Neki su nakon toga navratili i do štanda sisačke vinarije Marinčić koja godišnje na 9000 trsova proizvede do 20.000 litara vina. "Ovo je prilika bila da ljudi kupe naše vino. Nema ga u trgovinama, suvenir je gradova Siska i Petrinje. Ako imate proizvod možete živjeti od svoga rada, ali ključno je da bude kvalitetan i cijenjen", objasnio nam je Darko Pranjić, koji sa suprugom Vesnom vodi obiteljsku vinariju. Zadovoljan je bio i prodajom  jer je Moja poduzetna Hrvatska, u suradnji s izuzetno lijepim vremenom, u središte grada privukla brojne Siščane. Oni su time došli na svoje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve