U 2014. za razvoj ruralnih područja nudi se 440 mil. eura

U Hrvatsku se godišnje uveze čak 500.000 odojaka za tov/PIX U Hrvatsku se godišnje uveze čak 500.000 odojaka za tov/PIX

HGK priprema program kako bi se za sredstva iz blagajne EU moglo aplicirati sa što više projekata.

Do kraja svibnja 2013. moraju biti usvojeni strategija i program ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Hrvatskoj za investiranje u projekte na ruralnom prostoru od 2007. do 2013. na raspolaganju stoji 240 milijuna eura, dok će se od 2014., što iz europske blagajne što iz nacionalnog proračuna, godišnje na razvoj ruralnih područja moći trošiti 440 milijuna eura. S obzirom na dosadašnju premalu iskorištenost sredstava, glavni tim Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo (SPPIŠ) iz Hrvatske gospodarske komore u četvrtak je s predstavnicima tvrtki iz te grupacije utvrdio okvirni koncept aktivnosti kako bi se pravodobno pripremile podloge na temelju kojih bi na ponuđena sredstva iz blagajne EU mogli aplicirati sa što više projekata.

Nedostaje dirigent
"Strategije za novac iz europskih fondova rade se nekoordinirano na više adresa. Lako je moguće da takav pristup dovede do preklapanja projekata, neusklađenih podataka ili da se zaborave neki potencijali", upozorila je direktorica SPPIŠ-a Božica Marković. Sve članice grupacije pozvala je da do 28. studenoga u HGK vrate anketni upitnik o planiranim projektnim ulaganjima. Iz dobivenih podataka stručni tim SPPIŠ-a složit će program u koji će maksimalno uklopiti potrebe tvrtki za modernizacijom i dostizanjem veće konkurentnosti te nacionalne prioritete. U korištenje europskih sredstava do sada se uključilo manje od jedan posto poduzetnika, otkrila je poražavajući podatak savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić ustvrdivši da je državna administracija potpuno osposobljena i pripravna za partnerstvo s poduzetnicima za buduće projekte sufinancirane novcem iz fondova Europske unije. Sanja Opačak, vlasnica tvrtke Paprenjak, odmah je ponudila protuargument. "Vrijeme je da osoblje Ministarstva konačno krene među poduzetnike, a ne da mi trčimo u Ministarstvo i radimo njihov posao", kazala je Opačak podsjetivši da je upornošću natjerala neinventivne birokrate da u kriterije IPARD-a unesu i sufinanciranje projekata iz tradicionalnih obrta. Vedran Mikulić iz čakovečkog Pipa smatra da su neodrživi sadašnji kriteriji po kojima na europski novac mogu računati samo tvrtke s manje od 250 zaposlenih i prihodom ispod 50 milijuna eura.

Labaviji kriteriji
U nacrtu nove direktive Europske unije za prehrambenu industriju nema limita. Hoće li tako ostati i u završnoj verziji, nemoguće je znati, rekla je Žaklina Jurišić, zamjenica direktorice SPPIŠ-a. Direktor bjelovarske Gale Jakov Ćorić zatražio je dizanje ljestvice Europske unije za sufinanciranje objekata kod kojih je uvjetovana Nitratna direktiva jer 25 do 50 posto ulaganja trošak je ekologije. "Ne proizvodimo dovoljno junetine, svinjetine i mlijeka. Godišnje uvezemo 500.000 odojaka za tov. Treba ukinuti sva ograničenja ulaganja i ne dopustiti da novi program kreira netko tko ne živi s proizvodnjom", kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Savjet za ruralni razvoj

Ministre, gdje su poduzetnici?

Od 35 članova Savjeta za ruralni razvoj, koji je u srpnju imenovao ministar Tihomir Jakovina, interese poduzetnika zastupaju tek tri člana, dva iz HGK i jedan iz HUP-a. Stoga, naglašeno je na jučerašnjem skupu, ministru treba poslati zahtjev da u Savjet imenuje desetak gospodarstvenika iz svih dijelova poljoprivredno-prehrambene industrije ili odmah osnuje sekcije za svako područje kako bi se program pripremao kao i pristupni pregovori o poljoprivrednim poglavljima.         

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!