Strukturni su fondovi prilika za novi pristup razvoju, a tvrtkama ključ inovacija

Dvodnevna konferencija otvorena je u četvrtak u Zagrebu/PIXSELL Dvodnevna konferencija otvorena je u četvrtak u Zagrebu/PIXSELL

Rezanje troškova nije rješenje za slabe industrije, treba im konkurentnost putem inovacija. Zato su važni EU fondovi, ističe Grčić.

Priprema projekata za oko osam milijardi eura, koliko će nam biti dostupno iz strukturnih fondova Europske unije, ključna je za Hrvatsku, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU, na otvaranju konferencije "Ususret EU fondovima".

U tome mnogo očekuje od institucija na lokalnoj i regionalnoj razini, ali naglasak stavlja i na poduzetnike i nevladine organizacije, koji "moraju dati poseban doprinos". U pripremi svakog projekta, upozorio je, mora se voditi računa o tome da oni nisu svrha sami sebi, već da pridonose općoj konkurentnosti države. "Ulaganja u inovacije i nove tehnologije pridonose konkurentnosti, to uvijek naglašavam na poslovnim forumima, ali ne nailazim na razumijevanje", požalio se Grčić. Rezanje troškova ne može biti rješenje za slabe industrije, one mogu postati konkurentnije samo inovacijama i novim ulaganjima. Zato su važni EU fondovi, pa se Grčić nada da će poduzetnici prepoznati njihov potencijal i iskoristi ih upravo za takva ulaganja. Jean-Marie Seyler, direktor Opće uprave Europske komisije, istaknuo je da će gotovo 50 posto EU novca biti usmjereno na istraživanje i razvoj, podizanje konkurentnosti te energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Stoga su to, zaključio je, prioritetna područja ulaganja. "Hrvatska mora provesti strukturne reforme. EU fondovi mogu i u tome pomoći", smatra Seyler.

Važnim je istaknuo činjenicu da se u novom financijskom sedmogodišnjem razdoblju EU usmjerava na rezultate koje donosi svaki projekt. On mora, objasnio je Seyler, dokazati kako konkretno utječe na razvoj svoje zemlje, a posljedično i na razvoj cijele Unije pritisnute ekonomskim problemima. Prije potpisivanja Partnerskog ugovora s EU za financijsko razdoblje 2014.-2020., što se očekuje do kraja godine, važno je postići nacionalni konsenzus o prioritetima za ulaganja. Donošenje desetogodišnje strategije razvoja Seyler smatra vrlo važnim: "Znam da na ulaganja u to, danas u vrijeme krize, nije nešto na što ljudi blagonaklono gledaju, ali vrlo je važno u pripremi projekata i povlačenju novca iz EU fondova". Za Jakšu Puljiza, zamjenika ministra Grčića, strukturni su fondovi prilika da promijenimo pristup upravljanju razvojem. "Prvi put, sedam godina unaprijed, imamo proračun za razvoj. Važno je to jer često od lokalnih čelnika čujem bojazan kako će osigurati financiranje određenog projekta, a sad imamo financijski okvir koji bi trebao jamčiti da će se projekti provoditi", rekao je Puljiz. Programiranje i uspostava sustava za upravljanje sredstvima ključna je zadaća. Partnerske konzultacije otvorene konferencijom samo su početak rasprave o tome što će biti naši prioriteti u financiranju iz EU fondova.

Rasprava sa zainteresiranom javnošću provodit će se do kraja godine, što on-line komunikacijom, što putem fokusnih grupa, najavio je Puljiz. Tako će svi zainteresirani imati priliku dati svoj doprinos definiranju ključnih područja ulaganja.  Kad je riječ o novcu koji će nam biti na raspolaganju u prvih šest mjeseci nakon ulaska u Uniju, ministar Grčić najavio je da prve natječaje, za koje su već pripremljeni veliki projekti vrijedni gotovo 600 milijuna eura, možemo očekivati tek u listopadu. Tek ulaskom u EU, naime, kreće formalna akreditacija institucija, što će obavljati EK nekoliko mjeseci. U ovoj godini imamo i grant-sheme vrijedne oko 120 milijuna eura, za koje će prvi natječaji krenuti krajem trećeg i početkom četvrtog tromjesečja. Ukupno, riječ je o velikim sredstvima, pa će se njima u idućim godinama supstituirati i neki deficiti i dugovi, rekao je Grčić.

Novac zgradarstvu, ali i razminiranju

Očuvanje i održavanje zdravog okoliša, zaštita prirodnih resursa i naslijeđa te prilagodba klimatskim promjenama" toliko je široko područje da je u rad za to zadužene tematske radne skupine uključeno čak 90 sudionika iz raznih institucija, organizacija, sektora. Jedan od glavnih fokusa bit će smanjene emisije CO2. U tom kontekstu veliku ulogu imat će i područje energetike jer 70 posto ukupne emisije ugljičnoga dioksida dolazi iz energetike i sektora, rekla je Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva. Kako je cilj Europske unije da se emisija CO2 do 2030. godine smanji za 40 posto, apsolutni prioriteti ulaganja bit će upravo ta dva područja. Kod povećanja energetske učinkovitosti, pak, prioritet će biti u području zgradarstva, jer više od 50 posto ukupnih energetskih potreba odlazi upravo na grijanje. Prednost će, rekla je Kornelija Pintarić iz Ministarstva gospodarstva, imati javne ustanove. U tom području znatnija sredstva nego u pretpristupnim fondovima imat će i razminiranje. Dijana Pleština iz Hrvatskog centra za razminiranje upozorila je na to da će se ono moći financirati samo u sklopu nekih drugih projekata, pa je upozorila sve potencijalne nositelje projekata na to da ne odustaju od projekta samo zato što se nalaze na miniranom području, jer je sad i to moguće financirati iz EU fondova. Važnu ulogu imat će i prilagodba klimatskim promjenama. U tom području Hrvatska mora, ponajprije, izraditi nacionalnu procjenu rizika kako bi mogla aplicirati za sredstva.  jb/vlm

Idućeg tjedna ugovori za 60-ak projekata

Idućega tjedna bit će predstavljeno 60-ak projekata koji su odobreni iz IPA programa jačanja malog i srednjeg poduzetništva vrijednog osam milijuna eura, za što je natječaj objavljen krajem 2011. Javilo se rekordnih tisuću malih poduzetnika, rekla je Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta. Ističe da je svjesna da je selekcijski postupak trajao dugo. "Međutim, slično je u drugim članicama EU i tu ne možemo puno napraviti jer EU ionako takva sredstva ne dodjeljuje kako bi ona služila kao zamjena za druge tekuće izvore financiranja", pojašnjava. Dodala je da, prema anketi, u Hrvatskoj 54% građana želi biti poduzetnicima dok je taj postotak u EU 35%, ali nedostaje kapitala. Pojašnjava da zato nude potpore kroz razne programe pa tako i Poduzetnički implus te da bi im bilo drago da se broj jedinica koje bi na lokalnoj razini educirale poduzetnike dodatno poveća. Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a na to je uzvratio da bi ministarstvo trebalo raditi upravo suprotno i istaknuo da je prevelik broj institucija koje na lokalnoj razini posreduju između ministarstva i poduzetnika jedan od uzroka problema. "Ima ih previše i to dovodi do velikih razlika u kvaliteti usluga koje pružaju te institucije, a problem je i Vladina retorka da država stalno nešto daje. Država ne daje, ona oduzima. Jer Linić nama nije dao 2% od nameta za HZZO, već nam toliko manje uzima, i ono što država radi je da vraća stvari kako su bile prije, sve više uzima od građana i tvrtki da bi se onda sama igrala poduzetnika i djelila kapital", nezadovoljan je Jakelić. A postupke države opisao je odlukom HEP-a da od 1. siječnja bez ikakve najave poskupi cijenu tehnološke pare za 130%, zbog čega, primjerice, samo Dukat godišnje trpi štetu od milijun eura. Bezjak je na to odgovorila da se Hrvatska mora uskladiti s pravilima igre u EU. Istaknula je da će mali i srednji poduzetnici od iduće godine za svoje projekte iz EU fondova moći povući do 250 milijuna eura godišnje. (B. Ivezić)

Za istraživanja tvrtke mogu povući sedam milijuna eura

Sedam milijuna eura od 1. srpnja do kraja godine mogu iz EU povući tvrtke za projekte istraživanja i razvoja. Nositelji takvih projekata dosad su mogli biti samo istraživačke i akademske institucije, a sad su prvi put gospodarstvenici ravnopravni partneri.Gabrijela Herceg Sarajlić, načelnica Sektora za međunarodnu suradnju, programe i projekte EU, istaknula je na panelu o jačanju istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija da se tako akademska zajednica usmjerava na traženje partnera u gospodarstvu i rad na primijenjenim istraživanjima. "Ta je mjera rezultat činjenice da EU pokušava smanjiti lošu komercijalizaciju znanstvenih istraživanja, jer mnogo se temeljnih istraživanja napravi u EU, a zatim komercijalizira u SAD-u, Kini i Japanu", kaže Herceg Sarajlić.Gvozdan Flego, bivši ministar znanosti, nezadovoljan je činjenicom da država, kao najveći ulagač, sve manje financira znanost, a u posljednjih je pet godina povećala proračun nadležnoga ministarstva. "Treba ulagati više u istraživanja i razvoj prema zacrtanih 1,4 posto, i to ulaganjem u centre izvrsnosti te pomaganjem Bicru da nastavi podupirati znanstvenike u komercijalizaciji svojih istraživanja", smatra Flego.Prorektor riječkoga Sveučilišta Damir Zec smatra pak da naglasak ne bi trebao biti na ulaganju države u znanost, već na jačanju ulaganja privatnog sektora. "Ne bi nam trebalo biti bitno koliko će država uložiti u znanost, već kako privući gospodarstvo na sveučilište i kako sveučilište motivirati da radi s gospodarstvenicima", kaže Zec. U proteklih smo 20 godina odgojili znanstvenike koji se ne usude izaći na tržište: to je najveći problem naše znanosti, a time i inovativnosti danas, oscijenio je.S time se slaže Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića, koji je istaknuo kako "znanstvenici ne bi trebali štancati bilo kakve članke", što daje još lošije rezultate zbog krize. "Mi na Ruđeru imamo samo 50 znanstvenika koji istinski pridonose svjetskoj kvaliteti instituta, ostali ne, i to moramo mijenjati", ustvrdio je Antičić dodajući kako im EU u tome pomaže.  (B. Ivezić)

Ne nailazim  na razumijevanje kad ističem važnost ulaganja u tehnologije 
Branko Grčić, ministar reg. razvoja

Prvi put sedam godina unaprijed imamo proračun za razvoj
Jakša Puljiz, zamjenik ministra

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!