Stručnjaci a ne politika moraju imati glavnu riječ u korištenju sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojima je Hrvatskoj od 2014. do 2020. namijenjeno više od 10 milijardi eura, kazano je u srijedu u Zagrebu na konferenciji o europskim fondovima.

Otvarajući konferenciju "Izvori financiranja EU projekata", koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Europska poduzetnička mreža u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da je pred Hrvatskom velika zadaća korištenja više od 10 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova do 2020.

Hrvatska mora izvući pouke iz pretpristupnog razdoblja i taj proces u potpunosti odvojiti od politike te glavnu riječ dati stručnjacima, kazao je.

Zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Jakša Puljiz također je naglasio da će mjerilo uspjeha u korištenju europskih fondova biti kvaliteta projekata. Puljiz je kazao da je Hrvatska uspjela smanjiti vrijeme ugovaranja projekata s prosječno 14 mjeseci u pretpristupnom razdoblju na sedam mjeseci, a cilj je da ono iznosi četiri mjeseca.

Hrvatska do polovine studenoga očekuje usvajanje Partnerskog sporazuma, a do kraja godine usvojeni bi trebali biti operativni programi. Nakon toga slijedi postupak akreditacije, pa će se europska sredstva moći početi koristiti sredinom 2015. No, likvidnost je do tada osigurana i svi će natječaji uredno ići, kazao je Puljiz.

Partnerski sporazum krovni je plansko-programski dokument kojim zemlja planira ulaganja iz europskih fondova za razdoblje 2014.-2020. Operativni programi detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za provedbu i korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Prioriteti financiranja konkurentnost, istraživanja i razvoj

Po podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,423 milijardi eura, od čega je za ulaganje u rast i radna mjesta namijenjeno 8,397 milijardi eura, a za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,026 milijardi eura.

Za pomorstvo i ribarstvo raspoloživo je dodatnih 280 milijuna eura, za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. godini 66,177 milijuna eura, te 456,147 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe 2014.-2016.

U sklopu programiranja, utvrđeno je 6 strateških područja u kojima se očekuju pozitivne promjene korištenjem sredstava iz europskih fondova, a to su: konkurentnost – razvoj konkurentnih i inovativnih poduzeća, 'zeleno' življenje – promicanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite prirodnih resursa, povezanost – održiva i moderna prometna i mrežna infrastruktura, zapošljivost – povećanje sudjelovanja na tržištu rada i poboljšanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja, siromaštvo – smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenosti, javne usluge – učinkovita javna uprava i pravosuđe.

Hrvatska u poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u tom razdoblju planira uložiti ukupno 1,9 milijardi eura, u gospodarenje vodama i otpadom 1,5 milijardi eura, a u prometne veze 1,3 milijardi eura, kazao je Puljiz.

Poseban naglasak Puljiz je stavio na važnost ulaganja u istraživanja i razvoj, za što se predviđa 680,9 milijuna eura, napominjući da Hrvatska u te svrhe trenutačno izdvaja 0,7 posto BDP-a, a europski je cilj 3 posto.

Izdvojio je također mjere za poticanje zapošljavanja za što se predviđa 633,9 milijuna eura te obrazovanje povezano s potrebama tržišta rada za što se predviđa 729,9 milijuna eura. Za poticanje energetske učinkovitosti, pak, predviđeno je 741 milijun eura, a za očuvanje bioraznolikosti 426,8 milijuna, kazao je.

Najvažnije kako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta

Govoreći o financiranju EU projekata za poduzetništvo, Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore istaknuo je da je za promicanje konkurentnosti poduzetnika u Hrvatskoj do 2020. namijenjeno 970 milijuna eura.

Za operativni program "Konkurentnost i kohezija" za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda predviđena je alokacija od 6,881 milijardi eura, a za operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" za korištenje Europskog socijalnog fonda alokacija od 1,582 milijardi eura.

U sklopu operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih za konkurentnost, a to su istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gospodarstvo, te obrazovanje.

Više od 45 posto ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije, a više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i mrežnu infrastrukturu (promet).

Najznačajniji izazov koji stoji pred potencijalnim korisnicima EU fondova, bili oni poduzetnici ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, jest osiguranje sredstava za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije projekta budući da EU pokriva samo jedan dio sredstava, istaknula je Martina Jus, članica uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Ovisno o tome je li riječ o malom, srednjem ili velikom poduzeću, EU pokriva 25, 35 ili 45 posto projekta, a ostatak treba osigurati iz vlastitih izvora. Javni sektor obično treba osigurati oko 10 posto vlastitih sredstava.

Hrvatski poduzetnici su u pretpristupnom razdoblju do sredstava za vlastito financiranje najvećim dijelom dolazili kroz vrlo povoljne kreditne programe HBOR-a bilo izravno, bilo putem poslovnih banaka.

U novom proračunskom razdoblju, HBOR će nastaviti s pružanjem podrške korisnicima EU projekata kroz nove programe kreditiranja i nove usluge, istaknula je Jus.

Sudionici konferencije upoznali su se i s poljskim iskustvima u korištenju EU fondova, o čemu je govorio predstavnik Poljske razvojne banke Marek Szczepanski, a održano je i nekoliko panel rasprava o financiranju EU projekata.

Inače, HGK je uspostavio bazu poslovnih savjetnika za EU projekte, koja se nalazi na interentskim stranicama Komore.