Osječko-baranjska županija rekorder u EU projektima

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pravilnikom je odredilo rok za dodjelu sredstava/FTL Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pravilnikom je odredilo rok za dodjelu sredstava/FTL

Sa 201 ugovorenim projektom prestigli su i Grad Zagreb.

Ana Fresl, MBA, direktorica je tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.

Hrvatska je stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje Europske unije dobila pravo korištenja pretpristupnih fondova, poznatijih kao IPA (Instrument za pretpristupnu pomoć), za sedmogodišnje financijsko razdoblje 2007. - 2013. godine.

Bespovratna sredstva iz IPA fonda uglavnom su bila na raspolaganju javnim i neprofitnim organizacijama, a manjim dijelom privatnom sektoru. Kakva je bila uspješnost provođenja projekata financiranih iz IPA fonda iz perspektive korisnika, te koliko je cijeli sustav bio učinkovist, i kako su se doista u praksi provodili projekti, nije do sada bilo poznato. Kako bi se skupila iskustva svih IPA korisnika na jednom mjestu i osigurao temelj za buduću kvalitetnu provedbu projekata te povećanje apsorpcijskog kapaciteta, tvrtka Projekt jednako razvoj osmislila je i provela istraživanje o provedbi EU projekata u Hrvatskoj.

 

14mjeseci

prosječno čekaju korisnici od prijave projekta do ugovora

Rok od 120 dana
Korisnici EU fondova su kroz 37 natječaja i 576 projekata sklopili ugovore u ukupnoj vrijednosti 103.123.497,3 eura. Prosječan iznos potpore po projektu iznosio je 179.033,85 eura. Zanimljivo je istaknuti kako je nakon provedbe projekta, a u odnosu na ugovorena sredstva, prosječno odobreno (iskorišteno) 85,8% sredstava. Ovaj podatak odnosi se na četvrtinu projekata koji su završili s provedbom, ali upućuje na trend visoke stope apsorpcije sredstava iz EU fondova. Korisnici pritom smatraju kako su uspjeli ostvariti 95% planiranih rezultata projekta.Najveći broj projekata provodile su javne organizacije (56,3%), zatim privatne neprofitne (29,5%) te privatne profitne organizacije (14,2%). Najuspješnije županije u broju ugovorenih projekata (temeljeno na obrađenoj populaciji ugovora o dodjeli sredstava) su Osječko-baranjska (201 projekt), Grad Zagreb (195), Istarska županija (113) i Međimurska županija (96).

Istraživanje je pokazalo kako korisnici imaju iskustva u razvoju vlastitih projekata, naime dvije trećine organizacija nije koristilo usluge vanjskih stručnjaka. No sustavno, u prosjeku su korisnici bespovratnih sredstava morali čekati čak 14 mjeseci i 17 dana od prijave projekta do sklapanja ugovora o dodjeli sredstava, što je uzrokovalo česte izmjene ugovora zbog promjene ljudskih resursa, proračuna, plana rada i sl. U strukturnih fondovima bi ovo razdoblje trebalo biti znatno kraće, naime predviđeno je novim pravilnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU kako vrijeme do dodjele sredstava ne smije biti duže od 120 dana. Time će se znatno poboljšati učinkovitost trošenja bespovratnih sredstava te će korisnici moći kvalitetnije planirati svoje resurse.Korisnici kao jedan od ključnih problema provedbe navode administrativne zahtjeve u provođenju projekata (financijsko i dokumentacijsko upravljanje), što često onemogućava fokusiranje na projektne aktivnosti i ostvarenje rezultata. Upravo takvi zahtjevi utječu na viši utrošak rada u odnosu na planirani, i to oko 15% prema rezultatima istraživanja što treba uključiti u buduće planiranje projekata. 

Problem administracije
Zadovoljstvo radom ugovornih tijela korisnici su ocijenili sa 3,44, no ukazuju na potrebu za ulaganjem u kapacitete ugovornih tijela te potrebu za pojednostavljenjem procedura i administracije. Dužina odobrenja projektnih izvještaja i troškova te dugo čekanje na isplatu bili su najčešći izvori nezadovoljstva. Naime, prosječno vrijeme potrebno od predaje izvještaja projekta do isplate sredstava bilo je 11 mjeseci i 23 dana, pri čemu su korisnici financijski jaz premošćivali uglavnom vlastitim sredstvima. Kašnjenja u isplatama stavljaju velik naglasak na financijske kapacitete korisnika i planiranje premošćivanja financijskog jaza. Najčešći razlozi neprihvatljivosti troškova bili su javna nabava, neopravdana budžetska prekoračenja i neprihvaćeni outputi, što naglašava nužnost za dodatnim usavršavanjem u području provedbe projekata, posebice javne nabave.Dobiveni podaci nude jedinstven uvid u ključne prepreke u provedbi te čine analitički temelj za rješavanje ukazanih uzroka nepotpune iskorištenosti sredstava kako bi se sustav upravljanja EU fondovima mogao ciljano unapređivati. Analizom prikupljenih podataka od strane korisnika EU sredstava utvrđen je velik uspjeh u provođenju projekata no i potreba za daljnjim ulaganjem u jačanje kapaciteta svih dionika sustava EU fondova u Hrvatskoj.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve