'Ne kasnimo u povlačenju novca iz EU fondova'

Hrvatska, nakon šest mjeseci članstva, ima spremne projekte vrijednosti veće od 450 mil. eura/FOTOLIA Hrvatska, nakon šest mjeseci članstva, ima spremne projekte vrijednosti veće od 450 mil. eura/FOTOLIA

Hrvatskoj je do danas kroz sve fondove stavljeno na raspolaganje 1,12 mlrd. eura od čega je ugovoreno ukupno 820 milijuna eura.

Pitanje uspješnosti povlačenja EU fondova u pravilu analiziramo prema tri osnovna kriterija: vrijednost ugovorenih sredstava, vrijednost isplaćenih sredstava iz EU fondova te vrijednost sredstava koja su vraćena u proračun EU zbog kašnjenja u povlačenju sredstava (tzv. decommitment).

Budući da su najčešće kritike po pitanju uspješnosti RH u korištenju EU fondova dolazile od strane najveće oporbene stranke, napravit ćemo i kratku usporedbu rezultata u dvije godine mandata ove Vlade (2012.-2013.) i pet godina korištenja IPA fondova u mandatima današnje oporbe (2007.-2011)", napisao je Branko Grčić potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u tekstu za Večernji list. Hrvatskoj je do danas kroz sve predpristupne fondove stavljeno na raspolaganje 1,12 mlrd. eura od čega je ugovoreno ukupno 820 mil. eura ili čak 73,15% što nas stavlja u "gornji dom" EU-članica.

Rast u postotcima
Kada je riječ o IPA programu koji se provodi od 2007. od ukupno 823 mil. eura koji stoje na raspolaganju ugovoreno je 556 mil. eura ili 67,5%. No, taj će postotak kao i onaj prethodni i dalje rasti jer se neugovorena sredstva mogu ugovarati i trošiti sve do kraja 2016. godine. Vrijednost novougovorenih projekata u mandatu ove Vlade, odnosno u nepune dvije godine, iznosila je 309 milijuna eura. Za usporedbu u prethodnih pet godina od 2007-2011. ranije Vlade su ugovorile tek 247 milijuna eura.  Vrijednost završenih i isplaćenih projekata iz IPA-e danas je 365 mil. eura ili 66% onog što je ugovoreno. U mandatu ove Vlade je izrazito ubrzana realizacija projekata tako da je u dvije godine isplaćeno izvođačima radova 238 milijuna eura, dok je u ranijih pet godina (2007.-2011.) isplaćeno samo 127 milijuna eura. Rast realizacije u zadnje dvije godine je 187% što nema potrebe dodatno komentirati.Treći kriterij (ne)uspješnosti je iznos vraćenih sredstava u proračun Unije.

Ako npr. sredstva dodijeljena u 2007. niste utrošili u naredne tri godine, trajno ih gubite. Upravo to se dogodilo bivšoj Vladi, koja je zbog sporosti i nedovoljne pripremljenosti samo iz novca za 2008. godinu trajno izgubila čak 40 milijuna eura. Izgubila je svih 25 mil. eura, odnosno cijelu jednu godišnju alokaciju, iz IPARD programa za poljoprivredu. Između ostalog, jer su se nekoliko godina mučili sa akreditacijom, dozvolama za rad sustava i nepripremljenim projektima. Nameće se logično pitanje: koliko smo trenutno spremni da povučemo prvih 450 mil. eura iz EU fondova koji su nam stavljeni na raspolaganje za prvih šest mjeseci članstva u 2013.

Spremnost za 2014.
Potpuno smo spremni. U ovom trenutku Hrvatska, nakon svega šest mjeseci članstva, ima spremne projekte čija vrijednost premašuje 450 milijuna eura, za koje su već započele procedure javne nabave, te koji će biti ugovoreni tijekom 2014. godine. Krajnji rok za dovršenje projekata je kraj 2016. pa sve ukazuje da držimo dinamiku koju je rijetko koja zemlja nova članica EU uopće imala. 

Projekti

Za vodu 225 mil. eura

Spomenut ću samo neke od velikih projekata i zahvaliti ministarstvima i agencijama koje su uložile ogromni napor na njihovoj ubrzanoj pripremi, jer to što smo zatekli u sustavu je bilo ravno "nuli". Obnova pruge i gradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo-Selo - Križevci vrijedna 220 milijuna eura, te gradnja pruge Sveti Ivan Žabno - Gradec čija vrijednost iznosi 32 milijuna eura. Tu je i paket projekata u sektoru vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za gradove Osijek, Poreč, Vukovar i Čakovec čija ukupna vrijednost iznosi 225 milijuna eura.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve