Makroekonomski ciljevi zasjenili socijalnu politiku EU

Autor: Tomislav Oharek , 02. ožujak 2015. u 22:01
Otprilike svaki osmi građanin eurozone je bez posla zbog gospodarske krize/FOTOLIA

Ne obnovi li EU socijalni model teško će izbjeći socijalnu mobilnost i niz ekonomskih problema.

Europa mora obnoviti svoj socijalni model ako želi izbjeći slabu socijalnu mobilnost i druge gospodarske probleme, poručuje institut Friends of Europe iz Bruxellesa, u prošloga tjedna objavljenom izvjeđću.

Naime, izvješće pod naslovom "Nejednaka Europa" djelo je 25-člane "stručne skupine" na čelu s bivšim zamjenikom belgijskog premijera i ministrom za socijalna pitanja Frankom Vandenbrouckeom, uključujući bivšeg europskog povjerenika za zapošljavanje Laszla Andora i Pascala Lamyja, bivšeg glavnog direktora Svjetske trgovinske organizacije (WTO), piše EUobserver.

 

30posto

BDP-a i dalje za socijalu izdvajaju najbogatiji, dok su periferne članice ta davanja morale srezati

Investicija u ljude
Izvješće pripremljeno za Europsku komisiju ističe da socijalna politika u Europskoj uniji treba biti "jednako važna kao i makroekonomski ciljevi" kako bi se izbjegli dugoročni problemi. "Investicije u ljude moraju imati jednak prioritet kao i investicije u infrastrukturu, inovacije i ostala područja koja se smatra ključnim za europsku globalnu konkurentnost." "U nekim zemljama, socijalni dijalog je učinkovit i reprezentativan, ali u drugima socijalni partneri izgubili su reprezentativnost i vjerodostojnost, i čak jedva da i postoje", kaže se u izvješću instituta Friends of Europe. Europski socijalni model visokih poreza i velikih izdvajanja za socijalnu zaštitu pretrpio je velik udarac u gospodarskoj krizi, posebice u pet članica eurozone koje su morale zatražiti međunarodne programe pomoći. Grčka, Portugal, Irska, Cipar i Španjolska morale su zauzvrat smanjiti plaće, mirovine i broj zaposlenih u javnom sektoru, često uz male ili nikakve konzultacije sa sindikatima.

"Očita proturječja između proklamiranih europskih ambicija i stvarnih proračunskih prioriteta neprihvatljiva su i moraju biti uzeta u obzir prilikom odlučivanja o specifičnim preporukama za pojedine države članice, ističe se u izvješću. Izvješće instituta Friends of Europe kao primjer navodi da su proračuni za obrazovanje 2012. godine bili niži u više od sedam država članica u odnosu na prosjek iz pretkriznih godina, od 2004. do 2008. godine. Istodobno, otprilike svaki osmi građanin eurozone je bez posla zbog gospodarske krize, a stope nezaposlenosti u Španjolskoj i Grčkoj četiri su puta veće nego u Njemačkoj i Austriji. Stručnjaci pak smatraju da je glavni problem Europe "samopouzdanje", a ne pogrešan gospodarski model, te da Europska unija ne bi trebala slijediti američki put nižih socijalnih izdvajanja i poreza.

Može i drukčije
Ističu da ne postoji povezanost između niskih socijalnih izdvajanja i visoke konkurentnosti, navodeći kao primjer Finsku, Njemačku, Nizozemsku i Veliku Britaniju, koje za socijalnu zaštitu izdvajaju gotovo 30 posto bruto društvenog proizvoda, a ipak su istodobno po konkurentnosti među prvih deset zemalja na svijetu. Isto tako, fleksibilnost tržišta rada trebalo bi uravnotežiti sa sigurnošću radnih mjesta i ulaganjima u uvjete rada. "Zemlje poput Danske uspješne su u tom pogledu", ističe se izvješću. "Nema razloga zašto ne bi bile i druge."

Komentirajte prvi

New Report

Close