I odobrene EU projekte u bankama temeljito češljaju

5 mil. eura je PBZ plasirao u EU sinergo kredite, a Europski investicijski fond sudjeluje u podjeli rizika 5 mil. eura je PBZ plasirao u EU sinergo kredite, a Europski investicijski fond sudjeluje u podjeli rizika

Nerijetko poduzetnički projekt zadovolji sve uvjete natječaja za EU fondove, no...

Ulaskom u punopravno članstvo EU, Hrvatskoj će se otvoriti oko 1,5 milijardi eura godišnje iz strukturnih fondova, uključujući i poljoprivredu.

No, kakva će biti pravila igre za povlačenje tog novca u razdoblju 2014-2020. još je nepoznanica jer domaća administracija na njima tek radi. Izvjesno je da će značajnu ulogu imati banke jer, za razliku od pretpristupnih, strukturni fondovi funkcioniraju prema pristupu retrogradne naknade troškova, pa korisnik mora najprije osigurati svoja sredstva da bi tražio povrat iz fondova. Ove će  godine biti velik pritisak na državnu administraciju jer će Hrvatska, zapravo, provoditi dva financijska programa istodobno:  aktualni pretpristupni program IPA te strukturne fondove iz financijske perspektive EU koja traje do kraja ove godine. Istodobno će morati pripremati višegodišnje strateške programske dokumente za novu perspektivu koja će se provoditi do 2020. Iskustva o onom što se od njih očekuje u budućnosti banke su dosad stjecale s pretpristupnim fondom IPARD koji  temeljen na principu nadoknade troškova, do 50 posto sufinanciranja za privatne projekte. "Uloga banaka je da pružaju kredite za osiguravanje predfinanciranja, a tu je i sufinanciranje koje se nikad neće vratiti iz darovnice. Korisnik s vlastitim sredstvima sudjeluje u rasponu od 15 do 50 posto", kaže Ivana Novoselec iz konzultantske kuće Razbor.

Kamate HBOR-a od 2 do 4 posto
"Uloga banke ovisi o udjelu predfinaniranja iza samog fonda, ali i stopi sufinanciranja. Ako se sredstva isplaćuju nakon provedenog projekta, uloga banke je vrlo velika. Ako se sredstva isplaćuju u ratama, banka mora osigurati mostno financiranje", ističe voditeljica EU Deska u Erste & Steiermärkische banci Goranka Crnković. Stopa predfinanciranja ubuduće bit će manja nego u pretpristupnom razdoblju, a bit će promjena i u stopi sufinanciranja. "Kad država završi stratešku podlogu za strukturne i investicijske programe u razdoblju do 2020. znat će se detalji, a tada će i banke moći planirati potrebni obujam kredita", napominje. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) inicijalno je pokrenula direktno pružanje subvencioniranih kredita za predfinanciranje i sufinanciranje, no pokretanjem IPARD-a razvijen je model kojim se takvi krediti kanaliziraju i kroz poslovne banke. Danas razvojna banka u tri kreditna programa prati provedbu četiri mjere IPARD-a samostalno i u suradnji s bankama. To su Mjere 101 i 103 koje se odnose na proizvodnju, preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, zatim Mjera 302, diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti, te Mjera 301 koja je usmjerena na poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture.

Od svih dosad raspisanih natječaja Agencije za plaćanja u poljoprovredi (koja je ugovarateljno tijelo za IPARD) kroz Mjeru 101 i 103 čak 72 posto projekata financirano je sredstvima HBOR-a, dok je banka kreditirala 61,1 posto odobrenih projekata kroz Mjeru 302, odnosno 46,7 posto po Mjeri 301. HBOR je započeo i s programom kreditiranja IPA za malo i srednje poduzetništvo (Operativni program za regionalnu konkurentnost), a u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU tijekom 2012. započeo je s Programom kreditiranja IPA koji je usmjeren na sve ostale ciljne skupine tog pretpristupnog fonda, te je po tim programima dosad odobreno 3,5 milijuna kuna. Kamatne stope HBOR-a ovisno o programu iznose 2 ili 4 posto s rokovima otplate do 15 godina, pa su te linije prvi izbor klijenata. U Erste banci najviše se kreditiraju programi iz IPARD-a, posebno segment agrofinanciranja koji je jedan od strateških prioriteta te banke kroz tzv. 'plavo-zeleni kredit', a koji je moguće koristiti za predfinanciranje i sufinanciranje. Banka nudi i kreditnu liniju u suradnji s HBOR-om, a obje linije ističu se po tome da kad dobije novac iz EU, korisnik sredstvima smanjuje glavnicu. Poduzetnicima su dostupni krediti u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj pod povoljnijim uvjetima. U okviru kreditne linije s EIB-om za ulaganja u energetsku učinkovitost klijent za provedenu investiciju može dobiti bespovratna sredstva od EU u iznosu do 15 posto glavnice čime se također smanjuje postojeća glavnica kredita. U Hypo Alpe-Adria banci kažu da je i njihovo financiranje uglavnom usmjereno na program IPARD-a, a poduzetnike podupiru s pismima namjere, namjenskim računima za lakšu administraciju sredstava, pružaju platni promet, izvještavanje te niz specijaliziranih proizvoda poput jamstva za avansnu isplatu činidbenih jamastava. "Iskustva s postojećim klijentima jako su nam dobra. Riječ je uglavnom o kvalitetnim klijentima koji dugoročno planiraju svoje poslovanje", kaže Ivana Matković-Mikulić, voditeljica EU Deska Hypo banke.

"Broj kredita i volumen plasmana za EU projekte se iz godine u godinu udvostručuje, a Hypo je u 2012. odobrila 49 milijuna kuna kredita za EU projekte", kaže Matković-Mikulić. U svrhu pokretanja poslovanja ili razvoja malih i srednjih tvrtki EU je pokrenula Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP - Program) u razdoblju od 2007. do 2013. Sredstva iz tog programa dostupna su članicama i zemljama kandidatkinjama za pristup, među kojima je i Hrvatska, za što plaćamo godišnju članarinu od oko milijun eura. Od domaćih financijskih institucija jedina se uključila u program Privredna banka nakon čega je u svoju kreditnu ponudu uvela tzv. EU sinergo kredite za mikropoduzetnike koji zapošljavaju manje od 10 djelatnika. U tom programu novac daje banka, a EU sudjeluje u podjeli rizika. "Mi kao banka smo se javili na natječaj, predstavili ideju financiranja, sebe kao instituciju i prošli evaluaciju Europskog investicijskog fonda (EIF) i Europske komisije", kaže direktorica EU Deska u PBZ-u Andreja Turčin.Nakon što je sama banka zadovoljila kriterije, u travnju prošle godine pokrenuta je kreditna linija. Poduzetnicima koji zadovoljavaju uvjete programa nude se krediti u maksimalnom iznosu do 25.000 eura što je propisano programom. Rok otplate je do najviše tri godine uz kamatnu stopu od oko sedam posto. "Novost u odnosu na druge programe je nepostojanje klasičnih instrumenata osiguranja, pa se kredit odobrava samo temeljem zadužnice i mjenice", kaže Turčin. Dosad je PBZ tim kanalom plasirala više od pet milijuna eura, a do 2015., koliko banka ima za provedbu ideje, mikropoduzetnicima bi trebalo biti odobreno 30 milijuna eura. Premda se linijom mogu financirati obrtna sredstva i manje investicije, dosadašnje iskustvo je pokazalo da se većinom krediti koriste za obrtna sredstva, što nije iznenađenje za petu godinu recesije i tešku situaciju u realnom sektoru.

Nesporazumi oko projekata
Na relaciji banka - klijent i kod korištenja europskog novca ima 'nesporazuma'. Nije rijetkost da poduzetnički projekt zadovolji uvjete natječaja EU, no potom ga banke ipak ne žele financijski pratiti. "Klijent prođe na natječaju, no ne padne mu na pamet posavjetovati se s bankom je li projekt održiv, što EU ne gleda. Dogodi se da ga jedna banka odbije, pa ode u drugu, no i tamo ne dobije podršku. Svi smo mi konkurencija i banke će uvijek podržati dobar projekt, no ako vas nekoliko banaka odbije, trebate se zapitati je li vaša ideja na sasvim zdravim nogama", kaže nam jedan bankar. Primjerice, ideja razvoja pekarskog biznisa dobije zeleno svjetlo na natječaju, no onda banka 'sruši' projekt jer dođe do zaključka da u neposrednoj blizini ima 15 pekarnica što povrat investicije čini upitnim. Stoga bankari poručuju poduzetnicima: "Dođite u banku na početku i pomoći ćemo vam da strukturirate projekt u pravom smjeru da ima ekonomsku računicu." Osim različitih pogleda na budućnost projekta, kontroverzna je često i cijena kredita jer klijenti s EU projektom smatraju da bi ona trebala biti niža od tržišnih, no taj stav ne dijele i banke.

"To su nerealna očekivanja jer banka posluje po ekonomskim pravilima, a pritom činjenica da je nešto EU projekt samo po sebi ne umanjuje rizike plasiranih sredstava", napominje šefica Hypovog EU Deska Ivana Matković- Mikulić. Niža kamata moguća je u suradnji s HBOR-om jer su one subvencionirane od strane države, što smanjuje rizik banci, no ključan problem bankama čak i kod tih kredita je manjak instrumenata osiguranja kod tvrtki koje su tek započele s radom, nemaju poslovnu povijest, kapital ni imovinu kojom bi jamčili za kredit. Premda neki smatraju da nije u redu da banka traži učešće u kreditu, iz banaka odgovaraju da je upravo to princip EU jer ne daje bespovratna sredstva u 100-postotnom iznosu planiranog projekta. Rizik za banku predstavlja klijent ovisno o sektoru, no specifično za EU projekte je rizik da se projekt neće provesti ili da će u njegovoj provedbi doći do pogrešaka što za sobom povlači povrat novca u fondove, što je nemoguće predvidjeti. Tada u pitanje dolazi i mogućnost otplate kredita, pogotovo ako su bespovratna sredstva u njega ukalkulirana. Zato banke predlažu da se uspostavi mehanizam u kojem bi one sudjelovale, ne samo u procesu planiranja i izrade programa, već i sustavu provedbe EU fondova. Bilo bi poželjno da se kriteriji za odobravanje projekata usklade s financijskim kriterijima banaka što uključuje kreditnu sposobnost klijenta, smatraju bankari.

Bankari bi rado jamstvene fondove
"Rješenje koje mi vidimo je postojanje lokalnih i regionalnih jamstvenih fondova koji bi služili kao instrumenti osiguranja za male i srednje poduzetnike, udruge, pa čak i fizičke osobe koje prijavljuju projekte", smatraju u Hypou. Dobar instrument, koji se već koristi u IPARD-u, je uvođenje pisma namjere u proceduru prijave projekta. Na taj način se već u ranoj fazi pripreme može ocijeniti ima li on zdrave temelje odnosno da je 'bankabilan'.Na pitanje mogu li banke što učiniti da se poveća iskorištenost novca iz fondova, bankari odgovaraju negativno. "Korisnici sa svojim projektnim idejama, koji su istovremeno klijenti banaka, će učniti sve što je potrebno da se poveća njihovo korištenje, a banke će u tom slučaju naći svoj interes kako da pronađu adekvatan prostor za svoje plasmane koji će tada biti značajno veći nego danas", mišljenja je predsjednik Uprave OTP Consultinga Goran Krmpotić.

Uoči otvaranja strukturnih fondova konzultantica Ivana Novoselec ima naoko jednostavan savjet. "Način na koji funkcioniraju strukturni fondovi, bez obzira na trud države da ih pojednostavi, je relativno trom i zahtijeva da mjesecima unaprijed planirate ulaganje i imate   viziju. Ti fondovi značit će lakše dostupna sredstva za ulaganje u vlastiti posao čega je dosad bilo relativno malo", kaže. "Poduzetnici moraju shvatiti da to nije 'free money' iako su to  bespovratna sredstva, oni moraju uložiti puno da osmisle i pripreme tu investiciju, a ugovarateljskom tijelu koje raspolaže EU sredstvima i banci garantiraju da će njihova investicija  dovesti do poslovnih rezultata. To je vrlo očita stvar, ali ne mislim da poduzetnici uvijek razmišljaju na taj način", zaključuje.

Novi trendovi u financiranju

Revolving sheme, venture capital fondovi... 

U Europskoj uniji primjetan je trend da se standardni oblici financiranja projekata, koji su dosada bili većinom bazirani na grantovima (bespovratnim sredstvima), u što većem broju zamjenjuju financijskim instrumentima, kroz revolving sheme zajmova ili jamstava, venture capital fondove ili mezzanine fondove. Umjesto da država raspiše natječaj za projekte koji će financirati iz bespovratnih sredstava, moguće će biti plasirati novac kroz banke ili venture capital fondove osnovane s ili bez banaka, no pod kojim uvjetima još se ne zna se. Zasad su iskustva zemalja članica u tom pogledu relativno skromna, a Europska komisija nije razradila detalje već je na  članici da osmisli kako će sistem funkcionirati.Osnovna prednost financijskih instrumenata bit će zaobilazak 'trogodišnjeg pravila'. Naime, kad se kod strukturnih fondova oslobodi godišnja alokacija, država ima tri godine za trošenje od trenutka kad su sredstva doznačena. To je velik problem jer podrazumijeva da projekti budu zreli za implementaciju. Kod financijskih instrumenata moguće će biti osnovati fond i u njega staviti novac što ga 'spašava' od pravila tri godine. I domaća administracija prepoznala je prednosti sustava, no s obzirom na činjenicu da se nova pravila za strukturne fondove tek osmišljavaju, implementaciju tih financijskih instrumenata ne treba očekivati od 2014. godine.

Činjenica da je neki projekt za sufinanciranje iz eu fondova samo po sebi ne umanjuje rizik plasiranih sredstava 
Ivana Matković Mikulić, Hypo banka

Većinom se EU sinergo krediti koriste za obrtna sredstva, Što nije iznenađenje za petu godinu recesije
Andreja Turčin, PBZ

Najviše smo kreditirali projekte iz IPARD-a, posebno segment agrofinanciranja koji je jedan od strateških prioriteta
Goranka Crnković, EU desk Erste banka

Poduzetnici moraju shvatiti da to nije free money. iako su sredstva bespovratna, oni moraju uložiti puno da osmisle investiciju
Ivana Novoselec, Razbor

Najave

27. veljače

Vodič kroz nabavu EU

SAFU organizira radionicu Osnove Praktičnog vodiča kroz postupke nabave u EU. SAFU, Ulica grada Vukova 284, Zagreb, u 9 sati.

27. veljače

Integrirano upravljanje granicom

Otvaranje projekta "Podrška usklađivanju hrvatskog koncepta Integriranog upravljanja granicom s konceptom integriranog upravljanja granicom EU". MUP, Ilica 335, Zagreb, u 10 sati.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve