Jadran tvornica čarapa iz Zagreba proizvest će 16. ožujka ove godine 800 milijuntni par čarapa što je bio povod direktora Živka Žužula za sazivanje konferencije za novinare i predstavljanje poslovnih rezultata jedne od rijetkih tekstilnih tvornica koja i u recesiji radi s uspjehom. Uoči konferencije Žužul je pristao na kraći intervju.

Zašto upravo 16. ožujka?
Jadran posluje u kontinuitetu od 1930. i prema našim izračunima na taj dan proizvest će se doista 800 milijuntni par čarapa. Nažalost, malo je tvornica s tolikom tradicijom, a osim toga 2010. je posebna i po tomu što je za hrvatsko gospodarstvo jedna od najtežih godina. Jadran dokazuje da se promašaji ne mogu sakriti iza recesije te da je svaka kriza i mogućnost onima koji se žele preustrojiti. U Europu se više danas ne može bez vlastite kreacije, poručio bih svim tekstilcima.

Što se u Jadranu učinilo u posljednjih šest godina od kada ste direktor?
Bili smo uobičajena tvrtka proizašla iz određenog vremena, radili 60% lohn poslova, a ostalo je bilo domaće tržište na kojem su se pokrivali gubici iz izvoza. Za lohn poslove volim reći da su “iznajmljvanje mišića” koje otupljuje kreativnost. Osim toga naša radna snaga više nije tako jeftina, tržište je malo i tehnologija u Jadranu je preskupa da bismo se mogli održavati samo kroz lohn. Najveći korak u Jadranu bio je brendiranje proizvoda i nastup na međunarodnim sajmovima s vlastitom kreacijom. Shvatili smo da možemo raditi skupu modnu čarapu jer smo brand mode i kvalitete, uzdigli smo se iznad ostalih, pogotovo Kineza. Uz pomoć novih investicija od pet milijuna kuna, Jadran danas ima 70 posto proizvodnje u klasičnom programu koji je jeftniji, a 30 posto su modne i skuplje čarape koje ne mogu biti visokoserijske. Radimo ukupno 16 milijuna pari čarapa na godinu, a nekad to je bilo 12 milijuna.

Koliko se na Jadran odnose tvrdnje o onim tekstilcima koji su uzeli velike državne potpore i nakon toga otpustili zaposlene? U posljednje dvije godine dobili ste 7 milijuna kuna i imate 40 radnika manje.
Nova tehnologija, istina, neka radna mjesta gasi, ali mi nismo imali otpuštanja. Odljev je bio prirodan i zaposlenih je danas više od 320. Jadran teško dolazi do stručnih radnika i stalno imamo otvorene natječaje za šivačice i pletačice. Pletenje je vrlo automatizirano i jedan djelatnik može pratiti do 50 strojeva. Kad smo radili 60% lohna u proizvodnji to je u ukupnom prihodu sudjelovalo s udjelom od 30%. Kad smo razvili tržište i kad imamo 40% izvoza, isto toliki je i udio u prihodu. Ukupan prihod u 2010. je oko 75 milijuna kuna, a dobit će biti pola milijuna.

Potpore za ovu godinu tekstilnoj industriji dat će se nakon njezine strategije. Kako na to gledate kao predsjednik Udruženja u Hrvatskoj gospodarskoj komori?
Stategija od prije nekoliko godina bila je potpuno načelna. Međutim, ljudi vjeruju u strategiju kao način dobivanja sredstava, a često zapostavljaju temeljnu obvezu, a to je kreiranje posla. Tako su neki jednom u razvoju, jednom u restrukturiranju, ovisno o tomu gdje bi se moglo bolje “zagristi”. Želim da kriteriji budu ravnopravni. Mora se mijenjati filozofija posla, odnosno bitno je što se potporama rješava i što se dosada njima postiglo. Tekstilna industrija nije niskoakumulativna kako se misli. Francuska je primjerice po prihodu u tekstilu druga u Europi, a Rumunjska deveta. S druge strane, Rumunjska je po broju zaposlenih u tekstilu druga, a Francuska deveta. Tek kada ste jaki na domaćem tržištu imat ćete uspjeha na inozemnom. Jadran je obrađivao četiri godine zapadnoeuropske kupce i danas smo prisutni u najvećim trgovačkim lancima. Počeli smo s Kauflandom, a sada radimo i za Humanic, Rewe grupu, Mercator, a uskoro i za Edecu, Coop.

Duga Resa

Jadran je uz Galeb i Unitas osnivač Tekstilno-doradnog centra koji nije uspio dva puta kupiti Pamučnu industriju Duga Resa. Vjerujete li u najnovijeg vlasnika?
Mi smo se javili zbog tamošnjeg kadra, prostora, a krenu li poslovi u Jadranu i dalje kao dosad jer radimo već za najveće trgovačke centre u Europi, proizvodnju možemo odmah duplo povećati. Naš centar nije pristao na cijenu višu od 13 milijuna kuna. O novom vlasniku nemam dovoljno podataka i ne bih špekulirao s izjavama.