Prošao je datum kada su najstarije ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući postale punoljetne. Još 1990. krenula je inicijativa za osnivanjem prvih privatnih praksi u tada mladoj Hrvatskoj, i to upravo u djelatnosti zdravstvene njege u kući. Počeci su bili u uvjetima koji se uvelike razlikuju od današnjih. Sve je bilo prvi put; prva privatna praksa, prvi privatni ugovorni subjekti HZZO-u, osnivanje prvih privatnih zdravstvenih ustanova, usklađivanje zakonskih odredbi u burnim i teškim vremenima za Hrvatsku.

Izlazak iz bolnice
Danas je u Hrvatskoj 230 subjekata koji provode zdravstvenu njegu u kući, s kojima HZZO ima ugovoren kapacitet, te zapošljavaju 1310 medicinskih sestara. Zdravstvena njega u kući dio je primarne zdravstvene zaštite, predstavlja nastavak zdravstvene njege pacijenta nakon izlaska iz bolnice, ali i zdravstvenu njegu pacijenta kojemu nije potrebno bolničko liječenje, već se zdravstvena usluga može pružiti i kod kuće. Njegu provode medicinske sestre licencirane za samostalan rad, a usluge koje mogu provoditi u kući pacijenta su sljedeće: održavanje osobne higijene pacijenta, previjanje rana, toaleta stoma, uzimanje materijala za laboratorijske pretrage (vađenje krvi), davanje terapije po nalogu liječnika te ostali postupci iz djelokruga rada medicinske sestre. Zdravstvena usluga koju pruža medicinska sestra u kući vrlo je složena, odgovornost je velika, te uvjetuje samostalnost, stručnost i dodatne napore medicinskih sestara. Nažalost, zdravstveni sustav takvu ulogu medicinske sestre i ove djelatnosti u cjelini uopće nije prepoznalo. Danas nakon 20 godina medicinske sestre u djelatnosti rade na rubu opstanka u uvjetima u kojima HZZO ugovara cijenu usluge za 2010. na razini one iz 1998. godine. Zdravstvena njega je jedina djelatnost u cijelom zdravstvenom sustavu koja se financira tako da cijena puta usluga nema paušal, glavarinu, kao ni ostalu vrstu “sigurnog” prihoda. HZZO ugovara određen broj usluga, prekoračenje je dopušteno, ali nažalost se neće platiti. Bolesnicima kojima je potrebna usluga teško je shvatiti takav način rada kada je upravo HZZO izdao rješenje kojim mu priznaje pravo na uslugu koju ne može ostvariti. Medicinska sestra radi na terenu, u otežanim uvjetima rada, u nekontroliranoj okolini (kućni ljubimci, higijenski uvjeti, nedostatak vode, struje, niski kreveti…) za razliku od medicinskih sestara u stacionarnim ustanovama (bolnice, lječilišta).

Poziv strancima
Krajnje je vrijeme da nadležni razmisle postoji li mjesto za ovu djelatnost u zdravstvenom sustavu. Zdravstvena njega u kući je djelatnost koja je ustrojena na cijelom području Hrvatske, investicije u razvoj provedene su bez troška za zdravstveni sustav. Imamo gotov proizvod, stvoren hrvatskom pameti. No dobar proizvod treba prepoznati, a sitne interese zanemariti za dobrobit zdravstvenog sustava i hrvatskih građana. U protivnom će se ponoviti dobro poznati scenarij: kroz kratko vrijeme pozvat ćemo stručnjaka, stranca, koji će nam “prodati svoju pamet” za skupo.