Zanemaruje se naša važnost za hrvatsko gospodarstvo

Autor: Andreja Šantek,VLM , 12. rujan 2012. u 12:10

Hrvatsko tržište lijekova vrijedno je oko 5 milijardi kuna od čega 90 posto otpada na lijekove na recept, a udio domaćih proizvoda je svega 26 posto

Proizvođači lijekova u Hrvatskoj već godinama dijele sudbinu zdravstvenog sustava, ističe direktorica HUP-ove Udruge proizvođača lijekova Milka Kosanović. “Kao grupacija smo dali najveći doprinos u naporima regulatora da u sklopu reforme provede smanjenje troškova. Podnijeli smo do sada značajan teret ušteda u zdravstvu kroz sustavno snižavanje cijene lijekova. Uspoređujući sa stranim kompanijama, proizvođači lijekova u Hrvatskoj danas još uvijek imaju manji tržišni udio, osobito imajući u vidu da proizvode jednako kvalitetne i učinkovite, a jeftinije lijekove”, kaže M. Kosanović.

HUP-ova Udruga okuplja 8 domaćih kompanija ili gotovo 100 posto domaće industrije lijekova. Tržište lijekova danas je vrijedno oko 5 milijardi kuna od čega 90 posto otpada na lijekove na recept dok su ostalo lijekovi u slobodnoj prodaji (OTC). Što se tiče lijekova na recept, kaže M. Kosanović, na domaće proizvode otpada svega 26 posto i upravo bi se u povećanju toga udjela mogle ostvariti dodatne uštede u sustavu. “Paradoksalno je da kompanije koje lijekove proizvode u Hrvatskoj padaju u prodaji godišnje po stopi od 2,5 posto dok predstavništva stranih proizvođača istovremeno rastu po 5, 6 posto”, kaže M. Kosanović. Smatraju da je jedan od značajnijih problema domaće industrije dosadašnje zanemarivanje njezina gospodarskog aspekta i važnosti za gospodarstvo Hrvatske.“Gospodarski aspekt ove industrije se do sada nije strateški promišljao. Naime, proizvođači lijekova u Hrvatskoj zapošljavaju gotovo 4000 ljudi, u 2011. godini uplatili su 139,5 milijuna kuna poreza i 231 milijun doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te i u uvjetima krize investiraju – planirano je 3,5 milijardi kuna investicija, prvenstveno u visokotehnološku proizvodnju, a koje će, najvećim dijelom biti realizirane u sljedećih godinu i pol dana”, kaže M. Kosanović. “Industrija lijekova je s aspekta rješavanja sektorskih problema i daljnjeg uređenja tržišta lijekova u Hrvatskoj, naravno, nadležnost i predmet interesa ministra zdravlja, no gospodarski aspekt je svakako vrijedan pažnje i potpredsjednika Vlade za gospodarstvo i potpredsjednika za investicije. U tome dijelu nadamo se i očekujemo još aktivniju podršku. Ponavljam, govorimo o industriji koja zapošljava veliki broj ljudi i velikim je dijelom orijentirana na izvoz, otvaranje novih tržišta i strateško sagledavanje nužno je za daljnje iskorake”, objašnjava M. Kosanović. Dodaje da su regulatoru predlagali i reorganizaciju modela plaćanja postojećih (ne malih) nameta koje kao industrija imaju. Konkretno navode, primjerice, da bi u pay-back ugovorima trebalo također uvrstiti gospodarski doprinos.

“Promet tvrtke preko HZZO-a ne bi trebao biti jedini kriterij, u obzir bi trebalo uzeti i to radi li se o tvrtki koja proizvodi ili samo prodaje u Hrvatskoj, koliko ljudi zapošljava, u kojem segmentu industrije – istraživanje i razvoj, proizvodni ili neki drugi”, objašnjava M. Kosanović. Kaže da do sada nisu bili potpuno zadovoljni načinom na koji su se pripremali ključni pravilnici koji reguliraju tržište lijekova, a jedna od ključnih zamjerki su procedure određivanja cijene lijekova i stavljanje lijekova na listu. U pravilnicima se, kaže, prije svega zalažemo za maksimalnu transparentnost.No, pitanje svih pitanje trenutno je, dodaje, kako riješiti dugovanja u zdravstvu. Posljednjih nekoliko mjeseci traje pokušaj sanacije bolničkih dugova od strane države budući da su rokovi plaćanja dosegnuli i 1000 dana, a kompanije puno napora ulažu u servisiranje svih postojećih obveza.“Jednostavno nema se više od čega uzeti. Prema Fininim podacima neto dobit kompanija je oko šest posto”, kaže M. Kosanović. Upozorava i na činjenicu da je u Hrvatskoj već godinama prisutan trend povećanja volumena potrošnje uz istodobno snižavanje cijena lijekova. Prostora za smanjenje cijena više nema, kaže, jer su one već sad daleko ispod razine cijena u EU. Da situacija nije nimalo nalik slici koja industriju prati u javnosti, odnosno da se ne radi ni o kakvim ekstra profitima, dapače sve više možemo govoriti o granicama isplativosti, potkrepljuje podatakom da je, primjerice, ukupan prihod svih poduzetnika u Hrvatskoj u 2011. godini porastao za 5,8 posto, dok je na razini njihove grupacije to bilo 2,5 posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close