Zahvaljujući akvizicijama Vern popravio rezultate u 2011.

Autor: Ksenija Puškarić , 07. rujan 2012. u 12:25

Na ljestvici valja izdvojiti i Cotrugli Business School koji je u prošloj godini ostvario prihode od 9,7 milijuna kuna, riječ je o jedinstvenoj poslovnoj školi koja ima međunarodno akreditirane MBA programe

Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti koja obuhvaća 144 zemlje na 56. mjestu kada je u pitanju kvaliteta visokog obrazovanja. Budući da hrvatska sveučilišta nisu ni u prvih 500 svjetskih visokoškolskih institucija, ovaj se rezultat može smatrati odličnim. Naše najkvalitetnije visokoškolske institucije su iz prirodnih znanosti, koje su na visokom 26. mjestu, dok su škole za menadžment na 87. mjestu. Privatne visokoškolske institucije koje obrazuju buduće menadžere i ekonomiste uvjerljivo drže prva mjesta na ljestvici Financijske agencije (Fina) vodećih 50 prema prihodima u 2011. godini. Na prvom je mjestu Oryx grupa iz Sesveta pod patronatom Pave Zubaka. Budući da se grupa bavi obrazovanjem budućih vozača, ta se tvrtka, koja je prošle godine imala prihode od 62,2 milijuna kuna i zapošljava čak 87 ljudi, smjestila na prvo mjesto zamijenivši Veleučilište Vern.

Osnivači ZŠEM-a
Jedno od naših najstarijih privatnih visokoškolskih institucija dvadeset godina sudjeluje u obrazovanju, od čega je deset godina akademska institucija. Vern je osim toga jedini igrač na tržištu koji shvaća važnost kapitalnih akvizicija, pa je tako ulaskom Zagrebačke škole za menadžment u grupu Vern lepeza obrazovnih programa proširena je na turizam, Visoke škole za novinarstvo na medijski biznis. Veleučilište je prošlu godinu zaključilo sa 13,4 posto većim prihodima nego u 2010., koji su iznosili 49,2 milijuna kuna.Treća je Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), čiji počeci sežu u 1989. godini kada je osnovana tvrtka MATE, jedan od osnivača ZŠEM-a i danas vodeća hrvatska nakladnička kuća za publikacije i udžbenike iz područja poslovne administracije i ekonomije. Program ZŠEM-a dobio je pozitivno mišljenje Nacionalnog odbora za visokoškolsko obrazovanje 1995., a 2002. na zagrebačkom je Jordanovcu upisana prva generacija sa stotinjak studenata. Danas ZŠEM, na čijem je čelu Đuro Njavro, ima prihode od 46,6 milijuna kuna, pet posto više nego 2010. godine. Visoka poslovna škola Libertas četvrta je na ljestvici zbog prošlogodišnjih prihoda koji su iznosili 29,8 milijuna kuna i bili su veći u odnosu na prethodnu godinu za gotovo 7,5 posto. Dobit Libertasa iznosila je čak 18,6 milijuna kuna i uistinu je riječ o najvećoj dobiti među svih 50 vodećih. Škola je iskoristila nedostatak studijskih sadržaja koji obrazuju stručnjake za operativne poslove u gospodarstvu, posebice u području trgovine, bankarstva, osiguranja, financija i računovodstva i nametnula se kao nezaobilazan igrač na tržištu. Najspecijaliziranija institucija među prvih pet svakako je Informatičko učilište Algebra koje postoji već petnaest godina. Algebra je u 2011. ostvarila rast prihoda od 60 posto te je iznosio 22,6 milijuna kuna.

Algebra i Velika Gorica
Veleučilište Velika Gorica nezaobilazan je segment cjeloživotnog obrazovanja u Zagrebačkoj županiji. Analizom tržišta ljudskih potencijala ustanovljen je nedostatak stručnjaka pojedinih struka zbog čega se na Veleučilištu Velika Gorica provode studiji koji se pojavljuju prvi put u obrazovnom procesu ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Upravo zbog drukčijeg pristupa obrazovanju svojih studenata te stvaranja novih vrijednosti za potrebe gospodarstva, Veleučilište Velika Gorica svrstalo se među prve tri visokoškolske ustanove takva tipa u Hrvatskoj po broju upisanih studenata. Trenutno je na Veleučilištu Velika Gorica upisano više od 1300 redovitih i izvanrednih studenata. Prihodi veleučilišta u prošloj su godini iznosili 19,6 milijuna kuna, a dobit tri milijuna kuna. Na ljestvici valja izdvojiti i Cotrugli Business School koja je lani ostvarila prihode od 9,7 milijuna kuna i dobit od 1,9 milijuna kuna.

Vrtići

Unosan biznis s najmlađima
Dječji vrtić Didi iz Krašića ima najveće prihode od svih vrtića na listi. Prošle je godine vrtić, koji je osnovan 2003. godine i koji se od tada širio po cijeloj Zagrebačkoj županiji, ostvario prihode 10,6 milijuna kuna, što predstavlja rast od gotovo 11,5 posto. Ipak, zarada vrtića je u odnosu na prethodnu godinu smanjena za čak 75 posto. Dobrim rezultatima može se pohvaliti i varaždinski Dječji vrtić Zeko premda su im i prihodi i dobit u odnosu na 2010. pali prošle godine za gotovo 12 posto, što ih svejedno svrstava na ljestvicu najboljih 50. Slijedi Dječji vrtić Žižula iz Šibenika, čiji su prihodi u 2011. godini iznosili 4,2 milijuna kuna i bili u odnosu na godinu prije veći za 14,2 posto. Svetonedeljski vrtić Linigra imao je 40-postotni rast u godini dana. Promet im je sa 2,9 mil. kuna u 2010. u idućoj iznosio 4,1 mil. kuna. Rasla je i dobit za visokih 45%. Promet bjelovarskoga Dječjeg vrtića Ciciban rastao je za pristojnih 7,2% i u 2011. godini je iznosio 3,9 mil. kuna. Jedini zagrebački vrtić na ljetsvici je Smjehuljica, koji je također bilježio rast. Prihod im je narastao za 17,2% i prošle je godine iznosio 3,6 mil. kuna.




Tablicu u većoj rezoluciji preuzmite ovdje

Komentirajte prvi

New Report

Close