Za višnju marasku povukli pola milijuna eura

Autor: Ksenija Kale , 26. ožujak 2012. u 22:00

Zahvaljujući novcu iz fondova EU olakšano je opremanje dvaju laboratorija i proizvodnja novih proizvoda od autohtone hrvatske sorte višanja

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Centar Zadar povukao je 360.180 eura iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA komponenta IIIC za projekt pod nazivom “Višnja Maraska kao sastojak funkcionalne hrane”, ukupno vrijedan 496.800 eura. Zahvaljujući nepovratnim sredstvima EU Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu olakšana je realizacija opremanja dvaju laboratorija i proizvodnja novih proizvoda na bazi višnje maraske, autohtone hrvatske sorte, koja raste na području od Zadra do Makarske.

Cilj toga projekta je razvoj i primjena sofisticiranih tehnologija u proizvodnji funkcionalnih proizvoda i poluproizvoda na bazi višnje maraske, oživjeti njezinu upotrebu u prehrambenoj industriji te dati novi poticaj lokalnim proizvođačima i prerađivačima. Projekt je započeo u listopadu pretprošle godine, traje 18 mjeseci i sada je gotovo u završnoj fazi.“U našem laboratoriju za tehnologiju konzerviranja i preradu voća i povrća u tri godine smo se kontinuirano bavili proučavanjem višnje maraske s različitih aspekata, s tehnološke strane te proučavajući njezinu nutritivnu vrijednost”, prisjeća se voditeljica projekta Verica Dragović-Uzelac. U Centru za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru ispituju na koje se sve načine višnja maraska može preraditi te kakva je kvaliteta konačnih proizvoda u čemu su surađivali i s tvornicom Maraska. “Utvrdili smo da koncentrat višnje maraske, koji se dobije kao poluproizvod nakon prerade svježih plodova, ima vrlo vrijedna nutritivna i zdravstvena svojstva te da ima protuupalno djelovanje. Stoga smo došli na ideju prijaviti projekt koji će biti vezan isključivo uz višnju marasku i promovirati tu hrvatsku autohtonu voćnu vrstu”, pojašnjava Dragović-Uzelac.Da bi to postigli, priča, bile su nam potrebne sofisticirane tehnologije koje su skupe.

Stoga smo zamislili projekt o preradi višnje maraske koja se, primjerice, može koristiti u konditorskoj industriji, za proizvodnju čokolada i u mliječnoj industriji za voćne jogurte te pokušali od soka višnje maraske dobiti instantprah soka na prirodnoj bazi bez posebnih dodataka. “Višnja maraska može se prerađivati na ovaj način, a to se može primijeniti i na druge vrste voća. Dakle, ova tehnologija nije interesantna samo uzgajivačima višnje maraske, nego i onima koji se bave uzgojem drugih voćnih kultura”, napominje voditeljica projekta. Nastavlja da na projektu rade samo članovi projektnog tima, a usluge konzultanata nisu koristili. “Zanimljivo je da je već jedan hrvatski mali proizvođač čokolade, Dubravko Vitlov iz Zadra, već pokušao koristiti našu sirovinu i pomoću nje napravio tri vrlo zanimljiva proizvoda, bijelu, tamnu i mliječnu čokoladu s višnjom maraskom”, dodaje. Međutim, ističe da je problema u projektu bilo u vezi s provedbom natječaja jer se moraju poštovati točno određeni uvjeti, što znači da sva oprema koja se nabavlja morati imati dokaz o porijeklu iz EU, ali i u pronalaženju dobavljača na razini Hrvatske koji mogu ispuniti te uvjete i dati certifikat za isporučenu opremu. Poučeni dosadašnjim uspješnim iskustvom za nepovratna sredstva EU, Dragović-Uzelac kaže da su se već odlučili upustiti u još jedan sličan projekt. “Drugi projekt smo zamislili tako da na tome dalmatinskom području osnujemo centar koji bi bio potpora malim proizvođačima u preradi voća i povrća u različite vrste proizvoda”, tvrdi.

Interes

Na potezu Agrokor i Atlantic
Najviše interesa za proizvodnju funkcionalnih proizvoda na bazi višnje maraske mogle bi pokazati veće tvrtke u Hrvatskoj koje su u mogućnosti uložiti u sofisticiraniju i skuplju tehnologiju, poput Agrokora i Atlantic grupe, smatra voditeljica projekta Verica Dragović-Uzelac. “Kada ćemo imati konkretne rezultate, kontaktirat ćemo predstavnike tih velikih potencijalnih korisnika, upoznati ih s tehnologijom i prezentirati naše proizvode. Tu je i tvornica Maraska, ali i mali proizvođači koji bi udruženi također mogli proizvoditi takvu vrstu proizvoda”, zaključuje.

Komentari (2)
Pogledajte sve

gdje god je free money tu je todorić, a vi mali si da ne velim kaj, ovi kaj su pozavršavali fakultete čekaju da ih država zaposli, pa gdje su im mozgovi, čačić prodaje ono što pokazuje dobit, po Zagrebu još uvijek niču trgovački mega lanci umjesto proizvodnih hala, a terase kafića, kao i ulice prepune ljudi i automobila. ima se, kriza, ma kakva kriza. kriza je za sirotinju. poljoprivreda? samo gdje su poticaji i opet todorić i onih par bezubih mutikaša. pravi gospodari već odavno beru vrhnje. sve u svemu tuga jad i čemer made in todorić

Agrokor i Atlantic su toliko ogromne kompanije sa toliko ogromnim prihodima da se nažalost sa malim proizvođaćima neće bahtat

New Report

Close