Za daljnji razvoj ponude nedostaju 'pametni centri'

Domaće kompanije 30.8.2011. 22:00 Poslovni dnevnik

Samo je u Dubrovniku prošle godine održano 299 skupova koji su ostvarili promet od gotovo 57 milijuna kuna, što je 11 posto više u odnosu na 2009. godinu

Kongresni turizam prošle je godine Hrvatskoj donio više od 240 milijuna kuna, a ovogodišnja statistika za drugo tromjesečje 2011. godine pokazuje povećanje od 18 posto po broju održanih skupova i broju sudionika u odnosu na lanjsku. Kada se tome pridoda i 370 eura prosječne potrošnje kongresnih gostiju, jasno je da je kongresni turizam neiskorišten zlatni rudnik hrvatskog turizma. Kongresna djelatnost ili industrija sastanaka, kako je već neki nazivaju jer generira goleme prihode, važna je ne samo zbog povećanja turističke potrošnje već i zbog produljenja turističke sezone jer se kongresi uglavnom odvijaju izvan glavne sezone, što rezultira uspješnim financijskim poslovanjem, ali i obogaćivanjem imidža odredišta. Samo je u Dubrovniku prošle godine održano 299 skupova koji su ostvarili promet od gotovo 57 milijuna kuna, što je 11 posto više u odnosu na 2009., a Romana Vlašić, voditeljica Kongresnog i insentiv ureda Dubrovnik, kaže da taj grad očekuje pozitivan trend i porast broja poslovnih skupova i ove godine. “Izvrstan je primjer hotel Croatia koji će prema prognozi do kraja godine ostvariti porast u kongresima za 19 posto, a udio kongresnog turizma u ukupnom bruto prometu ovog hotela čini čak 27 posto”, kaže Vlašić.

Sve veća potražnja
Općenito, potražnja za organizacijom kongresa u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj svakim je danom sve veća, a u stopu je prati kongresna ponuda s novim modernim kapacitetima koja konkurenciju na svjetskom tržištu čini sve većom. Nikola Račić, direktor Hrvatskoga kongresnog i insentiv ureda HTZ-a, kaže da kongresni hoteli moraju ispunjavati uvjete propisane pravilnikom o kategorizaciji i naglašava kako je educirano osoblje nužno. “Upravo zbog toga Hrvatski kongresni ured organizira obrazovne seminare na kojima su uz domaće stručnjake angažirani i svjetski, i to iz raznih segmenata organizacije jednoga kongresa”, kaže Račić. Ipak, uz brojke koje pokazuju porast kongresnog turizma Hrvatskoj nedostaju takozvani “pametni kongresni centri”. Račić smatra da je njihovo nepostojanje ograničavajući faktor daljnjeg razvoja ove visokoprofitabilne aktivnosti. Gradnjom takvih centara zaokružila bi se ponuda pojedinih odredišta čime bi se omogućilo primanje skupova s većim brojem sudionika. Takvi centri predstavljali bi mogućnost daljnjeg razvoja kongresnog turizma i privlačili svjetske hotelske lance i na naše prostore. Neslužbeno doznajemo da je Ministarstvo turizma 2009. osiguralo je inicijativna sredstva od 500.000 kuna nepovratnih sredstava po jednom centru za izradu projektne dokumentacije budućih kongresnih centara u Zagrebu, Opatiji, Splitu i Dubrovniku, no priča je ovdje stala. Goran Pavlović, voditelj Kongresnog i insentiv ureda u Opatiji, kaže kako je promjenom lokalne vlasti došlo do zastoja i kako su ulaganja u opatijski kongresni turizam prilično skromna. “Posljednjih nekoliko godina nije bilo kapitalnih projekta poput rekonstrukcije hotela i uređenja kongresnih dvorana ili gradnje novih. Uglavnom je riječ o poboljšanju postojećeg stanja u smislu tehnologije i održavanja standarda”, kaže Pavlović.

Praćenje rezultata
Bez obzira na takvo stanje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet od poslovnih skupova iznosio je 28,6 milijuna kuna. Ipak, teško je doći do podatka koliki su stvarni prihodi od kongresnog turizma i koliko on utječe na ukupno gospodarstvo zemlje. Statistike se bave brojem održanih skupova i brojem sudionika, ali ne mogu obuhvatiti prihode restorana, barova, “wellnessa” i drugih popratnih sadržaja. Naime, Račić objašnjava kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja službeno prati kongresni turizam preko Državnog zavoda statistiku, i to upravo na inicijativu Hrvatskoga kongresnog i insentiv centra, ali Zlatan Muftić, voditelj Kongresnog i insentiv ureda u Zagrebu, smatra da ti podaci ne pokazuju realnu situaciju na tržištu. “Nemoguće je izaći s točnim podacima o prihodima o kongresnom turizmu, već samo s prometom koji ostvaruju hoteli”, kaže Muftić. No i to je relevantan podatak, pa tako rezultati za 2011. pokazuju porast broja održanih skupova u Zagrebu. Prema podacima DZS-a u prvih šest mjeseci održano je 1374 različitih skupova, što je za 141 više nego u 2010. Jednako tako potrebno je napomenuti da je prema rezultatima ICCA-e, International Congress and Convention Association, jedne od najrelevantijih strukovnih udruga Zagreb rangiran na 79. mjestu u svijetu . U odnosu na svjetsku ponudu Račić smatra da je Hrvatska financijski privlačna i konkurentna s obzirom na kvalitetu koju nudi u organizaciji kongresa i insentiva. “Hrvatska je sigurna destinacija za sudionike, izvrsno je prometno povezana sa svijetom, a posebno je važan njezin povoljan geografski smještaje”, objašnjava Račić.

(Tena Džodan)

  1. Ključne riječi
  2. kongresni centri u RH
  3. hrvatski kongresni turizam

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh