Voće Royal sirovinu za džemove mora uvoziti

Autor: Darko Bičak , 29. lipanj 2006. u 06:30

Moja se obitelj oduvijek bavi poslom s voćem, u Voću export-import i Klariko voću, a sa suprugom sam 2003. pokrenula Voće Royal, kaže Tatjana Klarić-Jurković, direktorica tvrtke koja izvozi 90 posto proizvodnje

Obiteljska tvrtka Voće Royal otvorila je proteklog tjedna u Đurđenovcu novoizgrađenu tvornicu za preradu voća. Vrijednost investicije je 17 milijuna kuna, a projekt je realiziran pomoću inicijalnih sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvoj te Fonda za razvoj i zapošljavanje. Direktorica Voće Royala Tatjana Klarić-Jurković objašnjava da im je HBOR uvelike pomogao s pet milijuna kuna iz direktne linije za kreditiranje, kao i putem kreditnih linija za pripremu izvoza. Za završetak investicije sredstva je odobrio Fond za razvoj na temelju dobrog i profitabilnog projekta.

Tri kontinenta
“Moja se obitelj oduvijek bavi ovim lijepim poslom s voćem, najprije u Voću export-import, a poslije u Klariko voću gdje su vodeći ljudi bili moj otac i brat. Poslije sam sa suprugom 2003. godine pokrenula Voće Royal”, kaže Tatjana Klarić-Jurković. Iako je proteklih godina bilo stanovite proizvodnje u toj tvrtki, čiji je glavni asortiman vezan za proizvodnju džemova od bobičastog voća, tek je otvaranjem ovoga suvremenog pogona tvrtka zapravo počela poslovati, kaže direktorica. Novi pogon u Đurđenovcu prostire se na 3000 kvadrata na površini od 28.000 četvornih metara. Poslovni objekt nalazi se na prostoru bivšeg DIK Đurđenovac od kojeg je, nakon stečaja, i zemljište kupljeno. Proizvodna linija u novom pogonu ima kapacitet proizvodnje dvije tone džema na sat. Iako Klarić-Jurković objašnjava da su teorijski kapaciteti novog pogona golemi, no da bi ona bila zadovoljna s proizvodnjom od 3500 tona džema godišnje. Ako bi postojala potreba, proizvodnja bi se mogla povećati uvođenjem dodatnih smjena, a ostavljen je prostor i za ugradnju još dviju proizvodnih linija. Protekle godine Voće Royal ostvarilo je ukupni prihod od 15 milijuna kuna od čega oko 90 posto dolazi od izvoza. “Naša glavna tržišta su Njemačka, Australija i Kanada na što otpada između između 73 i 90 posto naše ukupne godišnje prodaje. Čak 50 posto izvoza je u prekomorske zemlje, što zbog vremenske razlike ponekad zna biti naporno za ljude koji se u tvrtki bave dogovaranjem prodaje jer treba uskladiti radna vremena na tri kontinenta”, kaže Tatjana Klarić-Jurković. Na domaćem tržištu prisutni su minimalno, a važnija suradnja ostvarena je s Konzumom za koji je, pod njegovom robnom markom, rađen kompot. Razlike u izvozu, osim ponude i potražnje, uvjetovane su i tečajem jer se u nekim periodima više isplati pod lošijim uvjetima raditi na domaćem tržištu nego vani, objašnjava prva žena Voća Royal. Njihovi džemovi, najčešće od jagode, maline i kupine, nalaze se u ponudi gotovo svih najvećih trgovačkih lanaca u Australiji, Kanadi i Njemačkoj koji ih prodaju uglavnom pod svojim robnim markama. Tako na njemačkom tržištu njihove proizvode drže lanci poput Aldia, Lidla, Norme i Edeke.

‘Neutaživo’ tržište
U Voću Royal objašnjavaju da je potražnja za kvalitetnim džemovima na svjetskom tržištu “neutaživa”, no da je najveći problem proizvođačima doći do kvalitetne, po mogućnosti domaće, sirovine. Problem je što u Hrvatskoj nema organizirane proizvodnje potrebnog voća, a ono što se stihijski proizvede nije dovoljno niti je dostatne kvalitete za industrijsku preradu. Tako u Đurđenovcu gotovo svu sirovinu za svoje proizvode moraju uvoziti, najčešće iz Poljske. Direktorica Royala tvrdi da su uvjeti poslovanja na svjetskom tržištu jasniji nego na hrvatskom. Tako su osim osnovnih stavki cijene i kvalitete u inozemstvu jako osjetljivi na pouzdanost isporuke. Iako o tome nitko javno ne želi govoriti, činjenica je da su trgovački lanci skloniji poslovanju s malim proizvođačima nego s korporacijama koje na temelju jednoga popularnog brenda uvjetuju stavljanje na police prodavaonica čitavog asortimana.

Zatražili u koncesiju 200 hektara

Planira se pokrenuti projekt vlastitih i kooperantskih plantaža jer zahtjevni kupci na svjetskom tržištu posebno cijene autohtone proizvode, objašnajvaju u upravi pogona u Đurđenovcu. Budući da je riječ o sveobuhvatnom projektu u koji se osim tvornice moraju uključiti i ostali, ponajprije politika i seljaci, u Royalu očekuju pomoć koju im je na otvaranju tvornice i obećao osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo.
“Ono što mi sami možemo napraviti je da smo zatražili u koncesiju 200 hektara zemljišta u općini Đurđenovac, a kooperantima možemo ponuditi osigurani otkup za njihove proizvode”, rekla je direktorica Tatjana Klarić-Jurković.

Komentirajte prvi

New Report

Close