Obiteljska tvrtka Voće Royal bespovratno je dobila 4,3 milijuna kuna iz poljoprivrednog fonda Europske unije SAPARD. Zagrebačko je poduzeće pomoću tog novca realiziralo projekt nabave opreme za preradu voća i povrća vrijedan ukupno 8,6 milijuna kuna. “Naše je iskustvo bilo vrlo interesantno jer su to bili jedni od prvih natječaja pa smo na neki način učili. Teško se dolazilo do potrebnih informacija jer i same odgovorne službe često nisu znale što bi one trebale sadržavati”, kaže Tatjana Klarić Jurković, direktorica i vlasnica tvrtke Voće Royal koju je 2002. godine osnovala zajedno sa suprugom.

Neiskustvo državne uprave
Voće Royal zapošljava 66 radnika. U 2009. je imao 29 milijuna kuna prihoda. Tvrtka ima tvornicu za preradu voća u Đurđenovcu koja radi u dvije smjene, a proizvodi kompote, džemove, voće u vlastitom soku te marmelade i pekmeze. Tamo se prerađuju jagode, maline, višnje, marelice, naranče, mandarine, šljive, crni ribizli. “Prvotna investicija u koju smo ušli 2004. bila je izgradnja pogona te kupnja strojeva za proizvodnju džemova. Kako su i kompoti vrlo usko povezani sa skupinom džemova tako smo i za tu vrstu proizvoda nastojali ispitati tržište i pronaći kupce radi osiguranja plasmana. U tom smislu za prve isporuke robu smo proizvodili uslužno u drugim tvornicama u Hrvatskoj te u Srbiji i Makedoniji. Kad smo dobili dugoročne ugovore za već ustaljene kupce, pokazalo se logičnim da razmišljamo i o toj novoj investiciji u liniju za voćne kompote kako bi se zaokružio cjelokupni ciklus prerade voća u našem pogonu”, priča Klarić Jurković. Zbog toga je tvrtka 2007. godine odlučila aplicirati za SAPARD program, uz čiju je pomoć kupljena oprema za preradu voća u vlastitom soku, odnosno voćne kompote s dodanim šećerom i bez njega. Royalu su teškoće predstavljale niz dokumenata koje je trebalo prikupiti, a za koje se ne zna koje ih službe trebaju izdati ni što bi ti dokumenti trebali sadržavati. Naime, kao velik problem u Hrvatskoj direktorica Royala navodi činjenicu da ministarstva i odgovarajuće službe vrlo često ne znaju kako izgleda proizvodnja, pa tako nemaju nikakvog iskustva pri samom zadavanju određenih kriterija a kasnije i njihova provođenja u praksi zbog čega dolazi do nesporazuma pri tumačenju određenih uvjeta i njihova ispunjenja. “Stječe se dojam da su se zbog neiskustva svi htjeli maksimalno “osigurati” dodatnom dokumentacijom koja se treba ishodovati te da se stvar nekada toliko iskomplicira da se cijela priča ‘gura’ ka konzultantima bez kojih ju je, čini se, nemoguće realizirati. Smatramo da glavnu ulogu trebaju imati agencije pri ministarstvima a ne neke druge konzultantske kuće koje onda to vrlo skupo i naplate”, govori Klarić Jurković.

Prijavili bi se opet
Unatoč teškoćama u tvrtki poručuju da su njihova iskustva u povlačenju nepovratnog novca iz fonda Europske unije pozitivna i da bi ponovo ušli u takav poduhvat. “Bez obzira na sva ta iskustva, svakako bismo ponovo aplicirali za sve natječaje za dobivanje bespovratnih sredstava jer svaka dobivena kuna, pogotovo ako ste prerađivač i izvoznik višestruko čini proizvod konkurentnim. Ovo znamo iz iskustva jer se na tržištu borimo s tvrtkama iz zemalja članica EU koje su i same dobile nepovratna sredstva za modernizaciju i povećanje kapaciteta svojih pogona”, zaključuje direktorica Klarić Jurković.

Velik izvozni posao

Vlasnik Bille prodaje hrvatske kompote
Royal izvozi čak 95 posto proizvodnje a glavna su mu tržišta Europska unija, Kanada i SAD. “Prošle godine dobili smo ugovor s Rewe grupom. Oni su vlasnik Bille i vodeći njemački trgovački lanac, a za njih proizvodimo kompote prema njihovoj robnoj marki. Nadalje, ove godine očekujemo i značajno povećanje ugovora”, kaže Klarić Jurković. Inače, glavni problem direktorici Royala je kvalitetna, u prvom redu domaća sirovina do koje je teško doći.