Vlada osniva pet radnih skupina za informatizaciju države

Autor: Bernard Ivezić , 07. ožujak 2012. u 22:00

Zanimljivo je dansko iskustvo s uvođenjem e-računa, što je donijelo 135 milijuna eura ušteda

U idućih desetak dana Vlada će imenovati pet radnih skupina za informatizaciju državne uprave najavio je na konferenciji Dani otvorenih integracija 2012. pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku Darko Parić. To su radne skupine za mreže, baze podataka, identitete, objedinjenu javnu nabavu i jedinstven pristup u sklopu kojeg je spajanje CMS sustava.

“Krećemo odmah s pet najvažnijih radnih skupina koje bi trebale izaći s konkretnim zadacima, a oni će biti osnovani idući ili najkasnije tjedan iza toga”, kaže Parić. Dodao je da u radnim skupinama neće sjediti samo ljudi iz javne uprave, već i predstavnici gospodarstva. Parić kaže da je preko HUP-a i HGK pozvao sve koji žele pomoći da se uključe u te inicijative. Navodi da je cilj radnih skupina da daju opipljive rezultate, odgovore na pitanje kako tekuće troškove održavanja državnog IT-a od milijardu kuna pretvoriti u investicije i kako smanjiti troškove. “Tu idemo od najbanalnijih problema. Primjerice, kao što se u turizmu hvalimo da smo zemlja s tisuću otoka, tako me je sram što smo u informatičkom smislu također zemlja s tisuću otoka i zbog toga građani i dalje hodaju od šaltera do šaltera”, kaže Parić. Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-a i organizator konferencije DOI 2012., kaže da je dobro što je država odlučila napraviti zaokret u informatizaciji. No ističe da još nema jedinstvene vizije kako bi to trebalo napraviti.“Sigurno je da danas nemamo zajedničku viziju informatizacije, ali to, vjerujem, neće biti prepreka da se ekspresno uklone zapreke nekih institucija i zakona koji sprečavaju stvaranje modernoga informatičkog društva u Hrvatskoj”, kaže Barišić. Dodaje da smo se kao društvo doveli do velike ovisnosti o stranom kapitalu i da zato plaćamo visoku cijenu visokim državnim dugom, velikom nezaposlenošću i odlaskom visokoobrazovanoga kadra.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, naglasio je da su upravo male nacije prema izvješću Svjetskoga ekonomskog foruma globalno najkonkurentnije. Prva četiri mjesta globalne ljestvice najkonkuretnijih zemalja zauzele su redom Švicarska, Singapur, Švedska i Finska. “Čak je i Danska, koja svoje gospodarstvo temelji na poljoprivredi, među deset najkonkuretnijih država na svijetu, ali takav rezultat zahtijeva promjenu načina rada i brojne reforme”, pojašnjava Vidaković. Usporedbe radi, Hrvatska je prema posljednjem izvješću na 76. mjestu, a prije nekoliko godina bila je na 57. mjestu. Sacha Mendes da Silva, direktor razvoja organizacije za standardizaciju poslovanja GS1 iz Danske, naveo je da je najveći skok njihovo gospodarstvo ostvarilo nakon uvođenja e-računa i općenito e-fakture. Navodi da je KPMG napravio studiju koja je pokazala da godišnje javni sektor može uštedjeti 135 milijuna eura ako se uvede e-račune i e-fakture.“Započeli smo u prosincu 2003. godine, a projekt je postao operativan već u veljači 2005. godine. I ne samo to, Vlada je ostala iznenađena koliko su tvrtke brzo prešle na nov model poslovanja”, zaključuje Mendes da Silva.

Strategija

Veliki kapaciteti
“Dobro postavljena strategija daje rezultate u roku od deset godina, a IT sektor je za razliku od ostalih dovoljno dinamičan da državi i gospodarstvu pruži rezultate već za nekoliko mjeseci”, istaknuo je na konferenciji Plamenko Barišić, predsjednik Uprave Kingh ICT-a.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Friški zakon o socijalnoj skrbi dobio poglevlje pod nazivom Zbirka podataka u kojem je određeno koji se podaci prikupljaju u zbirci, kako se štite i što obuhvaćaju (Nacionalni sustav socijalne srbi), zatom da zbirkom upravlja, održava ju, koristi, osigurava sigurnosne uvjete i nadzor baze podataka icijelog IS nadležno Ministarstvo. To ministarstvo izdaje ovlaštenja i određuje razinu ovlasti za pristup i to bi trebala biti točka-poveznica sa zbirkama svih ostalih ministarstava u državi. Kad čitate “nove” zakone i propise (usvojene u zadnje dvije-tri godine) većina ih sadrži poneki članak o elektroničkoj razmjeni podataka – koji se ne primjenjuje, a dokumenti i podaci se i dalje “moraju tražiti Službenim putem” i čekaju tjednima, čak i kad su dva državna ili javna tjela u istoj ulici ili istoj zgradi ili djele iste korisnike.

Desetka za Parića

New Report

Close