Uz izuzetak Berkowitza i CMC-a, na SAD kao ulagača možemo računati

Prije nekoliko godina investitore iz SAD-a zanimala je cestogradnja, a danas su im najzanimljiviji energetski projekti

Posljednjih pola godine u Hrvatskoj je ostalo obilježeno vijestima o neuspjehu dvaju američkih ulagačkih projekata - teksaški Commercial Metals International Company odlučio je povući se iz sisačke željezare u kojoj je od preuzimanja 2007. uložio više od 200 milijuna dolara, dok je u procesu privatizacije splitskog proizvođača pića Dalmacijavina neuspješno u Hrvatsku pokušao ući američki poduzetnik Salomon Berkowitz, vlasnik Traubi Internationala.

Berkowitzeva je ponuda na natječaju Agencije za upravljanje državnom imovinom prvo bila prihvaćena, ali na kraju Vlada nije našla zajednički jezik o jamstvima koje je Traubi trebao priložiti pa kupoprodajni ugovor ipak nije zaključen. No službena statistika o izravnim ulaganjima koju vodi Hrvatska narodna banka pokazuje da je lani ipak ostvaren lagani oporavak američkih ulaganja u Hrvatsku, koja su u prva tri tromjesečja dosegnula 40,9 milijuna eura. Ukupna izravna ulaganja iz SAD-a od 1993. do posljednjega lanjskog tromjesečja prešla su pak 146 milijuna eura, što u ukupnom poretku SAD svrstava tek na 22 poziciju ljestvice najvećih ulagača. Poznato je da statistika neke od najvećih američkih ulagačkih projekata ne vodi pod ulagnjima iz SAD-a, poput dvije i pol milijarde dolara vrijednog Barrova preuzimanja Plive, koje je 2007. realizirano preko nizozemske podružnice te američke farmaceutske kuće, koju je i samu nedugo potom preuzela izraelska Teva. S dolaskom Barra, a potom i ulaska Hrvatske u NATO, uslijedio je niz novih ulagačkih projekata, od kojih je CMC-ovo preuzimanje sisačke željezare bilo jedno od najvažnijih. Predstavnici CMC-a, nakon svih ulaganja u pogone za bešavne cijevi i modernizaciju poslovanja u Sisku, jesenas su iznenadili predstavnike države i zaposlenika odlukom o izlasku iz projekta. Pojasnili su da takvu odluku donose preventivno zbog situacije na tržištu i smanjenja obujma posla te da se povlače iz nekoliko pogona u više zemalja, u kojima nije njihov “core business”. Upravo će se idućih dana isplatiti otpremnine za posljednjih dvjestotinjak od gotovo tisuću zaposlenih u sisačkom CMC-u, a za obnovljene pogone za bešavne cijevi traži se kupac koji bi mogao ponovno pokrenuti proizvodnju. Tako dramatične epizode ne prolaze ostali veći projekti američkih investitora. Primjerice, tvrtka LPT iz Preloga, koja je tvrtka kći američke kompanije Leggett & Palatt iz Missourija, lani je proglašena najboljim izvoznikom iz Hrvatske na tržišta Južne Amerike. Riječ je o proizvođaču madraca u čije je pokretanje uloženo 30 milijuna dolara. Među jačim projektima američkoga kapitala je i tvornica mikročipova Applied Ceramics u Sisku.

Uzlazni trend

Rast broja predstavništava
U nadležnim institucijama procjenjuju kako su globalna kretanja svakako umanjila mogućnosti za snažniji priljev američkih ulaganja. Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a prema podacima iz registra stranih predstavništava, u Hrvatskoj je upisano više od sto predstavništava američkih kompanija. Godinu prije raspolagalo se dosta nižom brojkom, oko 60 predstavništava. Nakon hrvatskog osamostaljenja najveći je interes ulagača iz SAD-a plijenila gradnja cestovne infrastrukture, a prema dostupnim informacijama u posljednje vrijeme osim projekata u turizmu najveće zanimanje među američkim investitorima budi područje energije. Iz izvora bliskih hrvatskoj Vladi doznajemo da je jedan od važnijih projekata američkih investitora, o čijoj realizacije se intenzivno pregovara, gradnja pogona za proizvodnju bioetanola na području Vukovara.

Komentari (1)
  • Moller
    Moller 15:29 5.4.2012.

    od svih tih silnih ulaganja Amera i Rusa postali smo samo dobar poligon za njihovo uravnoteženje tj. odmjeravanje snaga, što naravno odgovara samo našim političarima, koji zdušno zastupaju interese jednih ili drugih ovisno o boji dresa kojim se prse u Saboru, na štetu hrvatskih građana, a za svoje mrvice koje im padnu sa američkog ili ruskog stola i pomalo europske trpeze

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve