Ljudi od planeta zahtijevaju sve više, a mogućnosti koje nam planet pruža sve su manje, ističe se u “Izvješću o stanju planeta”, koji objavljuje World Wildlife Fund (WWF). “Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti. Ako ne promijenimo taj trend, do 2030. ni dva planeta nam neće biti dovoljna da zadovoljimo ljudske potrebe”, upozorila je Irma Popović-Dujmović iz hrvatskog ureda WWF-a. Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode, koja je također sudjelovala na prezentaciji izvješća, istaknula je da je državna odgovornost postaviti okvir koji će omogućiti održivo korištenje resursa.

Izvješće o stanju planeta u svojim mjerenjima koristi indeks živućeg planeta te ljudski ekološki otisak. Indeks živućeg planeta mjeri promjene u zdravlju ekosustava, dok ljudski ekološki otisak prati utjecaj ljudskog djelovanja na planet. Globalni živući indeks pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja u kojima je biokapacitet (sposobnost pojedine regije da obnovi prirodne resurse) pao za čak 60 posto. Smanjenjem globalnoga živućeg indeksa povećava se ljudski ekološki otisak. Očekivano, najrazvijenije zemlje rade najveći otisak, no ujedno se i najbolje nose s indeksom biološke raznolikost jer posjeduju kapital kojim mogu namaknuti nedostatna sredstva. Tako zemlje s visokim prihodima imaju tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak pet puta veći od siromašnih zemalja. Top 10 zemalja s najvećim otiskom po osobi su Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, SAD, Belgija… Hrvatska nije daleko od vrha ljestvice, ističe Popović. Naime, hrvatski ekološki otisak iznosi 2,4, a dokazano je da Zemlja svakom stanovniku omogućuje da troši 1,8 hektara.Ministrica Holy istaknula je da postoji niz sektora u kojima su nužne promjene kako bi se smanjio pritisak na okoliš. To se prije svega odnosi na energetiku zbog velike količine štetnih plinova koju ispušta u atmosferu. Usto su promjene nužne i u vodnom sektoru. “S vodom se ponašamo kao pijani milijarder”, istaknula je Holy upozorivši na velike gubitke od 40 posto u vodnom sustavu. Potrebno je “ozelenjivati” promet, poticati korištenje ekološki prihvatljivih vozila te ekološku poljoprivrednu proizvodnju uvodeći koncesije za ekološke poljoprivredne proizvođače. “Ne čudi me što se pojedinci ne ponašaju ekološki odgovorno kad država takvo ponašanje ne potiče”, naglasila je. Kao primjer navela je i to što u Hrvatskoj ne postoji sustav za selektiranje otpada, a to sigurno ne motivira ekološki osviještene pojedince. Ono što će pak Ministarstvo zaštite okoliša sa svoje strane poduzeti odnosi se na postavljanje sustava za gospodarenje otpadom. “Vrijeme je da se otpad počne tretirati kao ono što on zaista i je, a to je izrazito vrijedna sirovina”, istaknula je ministrica.Izvještaj je objavljen pet tjedana prije UN-ove konferencije o održivu razvoju u Rio de Janeiru. To je ključna prilika svjetskim liderima da pokažu svoju predanost stvaranju održive budućnosti.

Izvješće navodi i moguća rješenja

Smanjenje broja stanovništva i prekomjerne potrošnje
Osim viđenja stvari “Izvještaj o stanju planeta” navodi i niz rješenja potrebnih da bi se preokrenuli negativni trendovi i smanjio ekološki otisak. “Kako bismo vratili zdravlje planetu, moramo riješiti uzrok problema, a to su porast broja stanovništva i prekomjerna potrošnja”, istaknula je Irma Popović-Dujmović. Usto Izvješće predlaže 16 prioritetnih akcija, među kojima su i stvaranje pravnog i političkog okvira koji osigurava pravedni pristup hrani, vodi i energiji.