Tvrtka Jura energija kreće u gradnju vjetroparka na planini Svilaji vrijednog 89 milijuna eura, od čega je 70 posto osigurano bankarskim kreditom na inozemnom tržištu. Budući vjetropark gradit će se na području Drniša, Vrlike i Općine Ružić u Šibensko-kninskoj županiji, te na splitskom području na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma. Na području Šibensko-kninske županije instalirat će se 16, a u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji još 17 vjetroagregata visine 80 metara i ukupne instalirane snage 66 megavata. Vjetroelektrana će biti povezana na HEP-ovu distributivnu mrežu. Stupove proizvodi poznata danska tvrtka ‘Vestas’. Tvrtka Jura Energija od 2000. godine provodila je ispitivanja potencijala vjetra na više različitih lokacija u srednjoj Dalmaciji. Svilaja, na koju su prvi stupovi za mjerenje vjetra postavljeni prije četiri godine, odabrana je kao najpovoljnija lokacija. Održana je javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš, a početak radova predviđen je za proljeće iduće godine. Njemačko-hrvatska tvrtka Jura energija osnovana je od strane hrvatskih poduzetnika i renomiranih njemačkih stručnjaka iz oblasti proizvodnje vjetroenergije 1996. godine. Uz Njemačku i Hrvatsku, tvrtka planira graditi vjetroparkove i u Grčkoj. Struju dobivenu iz vjetroelektrana otkupljuje i distribuira HEP po cijeni od 7,2 eurocenta po kilovatsatu što je niže nego u Europi gdje je prosjek otkupnih cijena oko osam eurocenti po kilovatsatu. U svibnju je donesen tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije prema kojem se visina cijene otkupa za vrijeme trajanja ugovora o otkupu struje s HEP-om godišnje korigira za indeks cijena na malo. Poticajna cijena iz prethodne kalendarske godine se pomnoži s godišnjim indeksom cijena na malo za prethodnu kalendarsku godinu. Prema Strategiji energetskog razvitka Hrvatske do 2010. godine, u planu je gradnja oko 300 megavata novih objekata obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će proizvodnja od 900 gigavatsati u 2010. godini predstavljati 4,5 posto u strukturi ukupne potrošnje električne energije. Usporedbe radi, 2002. godine taj udio je iznosio u odnosu 0,6 posto. Za gradnju vjetroelektrana predviđeno je sto lokacija u Hrvatskoj, ukupnog potencijala 1300 megavata. U pripremi su projekti za gradnju četrdesetak vjetroelektrana ukupne snage 600 megavata.

Cilj je doći do 5,8 posto udjela obnovljivih izvora energije zbog čega su predviđeni i poticaji u cijeni otkupa električne energije, kao i poticaji za proizvođače opreme za proizvodnju energije iz altrernativnih izvora. Osim povoljnije otkupne cijene struje od strane HEP-a, vjetroelektrane su oslobođene plaćanja tzv. energetske rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze. Vjetroelektrane danas pokrivaju gotovo tri posto svjetske potrošnje električne energije, a snaga im je dosegnula 73.904 megavata. Samo je lani instalirano 14.900 megavata, što je povećanje od 25 posto. Očekuje se da će 2010. godine ukupna snaga biti 160.000 megavata. Najviše je nove snage instalirano u SAD-u (2454 megavata), gdje je dovršena i najveća vjetroelektrana na svijetu, Horse Hollow u Teksasu, snage 735 megavata. Slijede Njemačka (2194 megavata), u kojoj je prošle godine udio obnovljivih izvora iznosio čak 11,6 posto, zatim Indija (1840 megavata), Španjolska (1587 megavata) i Kina (1450 megavata). Pritom su Kinezi ostvarili godišnji porast snage za 91 posto, Francuzi 107 posto, Kanađani 112 posto, a Brazilci čak 600 posto. Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC) koje predstavlja 1500 kompanija i drugih grupacija u više od 50 zemalja, među kojima su i General Electric, Shell, Vestas i Siemens objavilo je da bi vjetar mogao zadovoljavati čak 29 posto svjetskih potreba za električnom energijom do 2030. godine. Prema istom izvoru, u razdoblju 1997.- 2006. ukupna snaga svih svjetskih vjetroelektrana povećana je za čak 900 posto. Prema podatcima Europske agencije za energiju vjetra, cijena energije iz vjetra kontinuirano pada u proteklih 20 godina.

Dvije vjetroelektrane u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su u funkciji dvije vjetroelektrane, na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika te na Pagu, koje zajedno raspolažu sa 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata i godišnjom proizvodnjom struje od 47.000 megavatsati.