Hajka na Uljanik pretvara se u hajku na svu veliku brodogradnju

Foto: Dusko Marusic /PIXSELL Foto: Dusko Marusic /PIXSELL

Sudeći po SDP-u koji traži saborsku analizu za svaki slučaj restrukturiranja škverova i sumnja da su svi oni subvencije potrošili nenamjenski, kada bi se to i potvrdilo, bio bi to ključ u bravu za sve njih jer bi im EK naložila povrat svih potpora od 1.3. 2006.

Uljanikova vrata od danas su zatvorena, jer su ih radnici zavarili kako bi simbolički branili svoj škver od mogućeg gašenja i hajke koja se javno pokrenula protiv brodogradilišta. Na političkoj razini sve manje je onih koji Vladi daju za pravo da intervenira i financijski pomogne restrukturiranje Uljanika, ali i koji vide perspektivu u gradnji velikih brodova, jedinoj značajnoj proizvodnji na koju je oslonjen velik broj malih i srednjih poduzetnika. Dosad kad je u pitanju financiranje Uljanika i 3. maja suzdržan predsjednik SDP-a Davor Bernardić otišao je i korak-dva dalje. On traži hitno održavanje sjednice saborskog odbora za gospodarstvo na kojemu bi se otvorilo pitanje ispravnosti provedenog restrukturiranja u drugim brodogradilištima koja je financirao državni proračun. Spornim SDP drži to što izvješća o provođenju restrukturiranja tijekom pet godina nijednom nisu podnesena Hrvatskom saboru, a državni revizori upozoravali su na nenamjensko trošenje potpora na temelju izvješća Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, tvrtke koja je za državu godinama provodila nadzor tih procesa. Negativne opservacije HBJ je u pravilu isticao za Brodosplit, a kasnije i 3. maj, no neslužbeno iz te državne tvrtke tvrde da je nenamjenskog trošenja bilo uočeno u sva tri brodogradilišta. Stoga šef oporbe traži da se za svako od tih brodogradilišta održi po jedna sjednica na kojoj će zastupnici imati priliku postaviti pitanja vlasnicima i predstavnicima države i utvrditi "gdje su nestale pare". A potvrdi li se to u što Bernardić sumnja, ne zvuči dobro za ta brodogradilišta, koja bi redom mogla staviti ključ u bravu.

I prije nego je to Bernardić zatražio, radi se na izradi završnih izvještaja za privatizirana tri brodogradilišta. Točnije, zatražio ih je od HBJ-a Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji je formalno u posjedu malog broja dionica koje je nakon privatizacije država zadržala u svakom od tih poduzeća. U CERP-u su nam potvrdili da je taj postupak u tijeku, te da su već zaprimili dva izvješća, za Brodosplit i 3. maj, dok još čekaju da HBJ dovrši dokumentaciju za Brodotrogir. Ni u CERP-u ni u HBJ ne iznose informacije o sadržaju i zaključku, no ako ova izvješća sumiraju sve dosadašnje, može se očekivati da će i ona imati negativne tonove.
Nepridržavanje ugovorenih obaveza u davanju potpora pod nadzorom Europske komisije može potegnuti i pitanje vraćanja novca. A to ne znači samo potpora koje su brodogradilišta dobila u pet godina nakon privatizacije (1,503 milijarde kuna u slučaju Brodosplita, 847 milijuna u 3. maju i 380 milijuna kuna u Brodotrogiru). Brodogradilišta bi, naime, vraćala sveukupne potpore koje su primile od države od 1. ožujka 2006. od kada je Hrvatska ušla u pretpristupne pregovore s EU, što je višestruko veći iznos. Nijedno brodogradilište kojemu bi se naložio povrat tolike iznose ne bi bilo u mogućnosti realizirati, a nakon toga po europskim pravilima moguća je tek likvidacija brodogradilišta.

Dosad, koliko je poznato, Europska komisija nije otvarala pitanje konačnog izvještaja restrukturiranja tri škvera, jer nije niti bilo striktnih odredbi o njegovom podnošenju, a redovita polugodišnja izvješća koja je dostavljalo Ministarstvo gospodarstva također nije dosad preispitivano i problematizirano. Fokus je u praćenju za Bruxelles bio stavljen na to da se poštuje ograničenje proizvodnje u cGT-ima, minimalan broj efektivnih sati rada vlastitih radnika i zadržavanje minimalnog broja zaposlenih utvrđenih po programu restrukturiranja, te da u 2016. i 2017. tvrtke ostvare pozitivan financijski rezultat. S istekom programa, tvrtke su postale isključivo briga vlasnika.

Iz DIV-a, vlasnika Brodosplita, koji je od HBJ-a u praćenju restrukturiranja dobivao najviše kritika, ne vide ništa loše u najavi održavanja sjednice saborskog odbora o njihovim rezultatima i rado će razgovarati o svom brodogradilištu. Ne žele se, kažu, ponavljati, te podsjećaju da je zbog HBJ-a Ministarstvo financija provelo detaljan 14-mjesečni proračunski nadzor koji nije potvrdilo ta izvješća i nenamjensko trošenje potpora. Oni su imali savjetnike iz Bruxellesa specijalizirane za državne potpore, te su uvjereni da su u svemu poštovali direktive i pravila koja reguliraju ovu problematiku.

Brodosplit je danas jedini iz ovog trojca za restrukturiranje koji nije u blokadi, predstečaju ili prethodnom stečajnom postupku. Bernardić, međutim, ne skriva da lobira za 3. maj, jer ga je 2013. tadašnja vlada SDP-a, kako kaže, do nule počistila i bez ijedne kune duga prepustila novom vlasniku Uljaniku. Što uzgred više nego podsjeća na ono što Debeljak danas traži za Uljanik.

No, da EK itekako prati ozbiljnost ponašanja u državama koje financijski pomažu velike proizvodnje u problemima pokazuje i slučaj Grčke, kojoj je upravo zbog kršenja pravila državnih potpora prije nekoliko mjeseci izrečena kazna na Europskom sudu pravde. Riječ je o sporu koji se vodi još od 2008. kada je Komisija tražila od Grčke da osigura povrat više od 280 milijuna eura nepropisne državne pomoći isplaćene Hellenic Shipyardsu, a iznos se u međuvremenu povećao na više od 600 milijuna eura. Država se najprije pravdala da je brodogradilište u teškoćama, te bi ovrhom ugrozila projekte za vojsku koje tamo realizira, a nakon prve presude 2012. Grčka je pokušala, ali neuspješno, naplatiti se od brodogradilišta. Zbog ignoriranja i otezanja provođenja sudske odluke sada će u europski proračun Grčka morati uplatiti oko 100 milijuna eura.

Komentari (29)
  • bergeistra
    bergeistra 20:37 22.3.2019.

    Treba podsjetiti da je prva opcija predviđala prenamjenu dijela prostora Uljanika kako bi se osiguralo pola novca za restrukturiranje, ali sindikati ni radnici za to nisu htjeli ni čuti.
    Evo Arsenal imaju, ali me baš zanima dal su i dalje uvjereni da će sve minuse na kraju ipak netko drugi platiti i da oni nisu morali baš ništa dati?

  • purCo
    purCo 11:09 22.3.2019.

    zorangutan


    Revachevic


    zorangutan


    @revachevic
    obzirom na gubitak i broj dionica, svaki dioničar trebao bi uložiti nešto preko 2000 kn po dionici da se taj gubitak pokrije…jesi li spreman dati pare za to? ako jesi, slažem se da i država za svoj udio dade isto toliko po dionici
    ,
    S obzirom da nisam dioničar, već građanin koji plaća poreze, suglasan sam da se mojih 2000 kn plaženih poreza da Uljaniku..


    kad mali dioničari prihvate platiti 2000 kn gubitka po dionici, samo ONDA može i država platiti 2000 kn po dionici!…ne dolazi u obzir da država plati 5000-6000 kn gubitka po dionici u ime SVIH dioničara!!!

    u protivnom se vare sve kapije (tur.) na svim državim ulazima, na Slovenskoj strani su već postavljene, lijepo je imati pametne susjede, koji unaprijed znaju što će nama trebati, čudno je da smo jednina članica EU, koja je ostala izvan ograda i žice, možda je to i povezano s ovakvim događanjima kao Uljanik, pa ne trebaju oni još lopova u tim Europama, ima njih i bez nas tamo dovoljno
  • zorangutan
    zorangutan 9:56 22.3.2019.

    Revachevic


    zorangutan


    @revachevic
    obzirom na gubitak i broj dionica, svaki dioničar trebao bi uložiti nešto preko 2000 kn po dionici da se taj gubitak pokrije…jesi li spreman dati pare za to? ako jesi, slažem se da i država za svoj udio dade isto toliko po dionici
    ,
    S obzirom da nisam dioničar, već građanin koji plaća poreze, suglasan sam da se mojih 2000 kn plaženih poreza da Uljaniku..

    kad mali dioničari prihvate platiti 2000 kn gubitka po dionici, samo ONDA može i država platiti 2000 kn po dionici!…ne dolazi u obzir da država plati 5000-6000 kn gubitka po dionici u ime SVIH dioničara!!!

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve