Talijani raskinuli ugovor o otkupu puževa s tvrtkom Helicikultura

Domaće kompanije 4.3.2008. 6:30 Biserka Ranogajec

Medin je sada jedina tvrtka koja ima pravo u Hrvatskoj organizirati uzgoj puževa preko talijanskog instituta

Telluris - Medin d.o.o. postao je od prije dva tjedna prvi Institut za helicikulturu, odnosno uzgoj puževa u Hrvatskoj, koji će svečano otvoriti vrata početkom srpnja ove godine. Vlasnica tvrtke Hana Medin potpisala je ugovor s poznatim Međunarodnim institutom u Cherascu, prema kojem će njezina farma/institut nadomak Zadra, u Murvici, gdje gradi dva manja poslovna prostora, sve uzgojene puževe prodavati u Italiji. U Murvicama Hana Medin je i vlasnica najveće farme lumbrikulture, točnije uzgoja glista, dok u Briševu podiže spomenutu farmu puževa. Ona je kupila 10 tisuća četvornih metara zemljišta u Briševu nedaleko od Zadra gdje će uzgajati puževe, dok će se u Murvici, gdje ima četiri tisuće četvornih metara, baviti uzgojem glista. I sama priznaje da je bila malo skeptična prema svemu, a kako vrijeme odmiče i sve ide prema planu, razmišlja o uzimanju zemljišta u koncesiju i širenje farme, što je mnogo profitabilnije. Ukratko, Medin je sada jedina koja ima pravo organizirati u Hrvatskoj uzgoj puževa putem talijanskog instituta i prodavati ih tamošnjem tržištu. Stoga poziva uzgajivače koji su se svojedobno time bavili pa odustali da mogu raditi opet i preko nje prodavati ih u Italiju. Talijani imaju tridesetogodišnje iskustvo i pomogli su u podizanju megalomanskih farmi diljem Europe, Azije i Afrike te Bliskog istoka. U Africi je po više hektara farmi puževa i konstantno se dižu nove. U Hrvatskoj su, međutim, ljudi skeptični u vezi s ovim poslom, pogotovo ako se desi da ih se još izigra. Iako ima u Hrvatskoj prvi Insitut za helicikulturu, ne znači da će se Hana Medin i prva baviti uzgojem puževa. Obrt Helicikultura u Matuljima bio je prije dvije godine, kada je sklapao ugovore s kooperantima i imao također ugovor s talijanskim institutom za uzgoj puževa, jedini u to vrijeme koji se bavio uzgojem, otkupom i preradom gastronomskih puževa iz kontroliranih hratskih uzgajališta. Osim toga, Helicikultura je bila jedina tada obrtnička radnja koja se u cijelosti specijalizirala za preradu puževa za gastonomiju. “U našem pogonu za preradu prerađuju se svi otkupljeni puževi iz farmi naših kooperanata u raznolike prerađevine namijenjene gurmanima”, rekla je tada Anđela Cvjetković, voditeljica prodaje. Helicikultura je sklopila 60 ugovora s uzgajivačima diljem Hrvatske.

Najviše je kooperanata (18) bilo u Istarskoj županiji, zatim u Osječko-baranjskoj petnaestak, desetak u Primorsko-goranskoj, dok su ostali bili raspodijeljeni u gotovo svim ostalim županijama. U Helicikulturi su 2006. planirali imati prvu veću berbu, između 60 i 70 tona, koliko je trebalo isporučiti 27 kooperanata. U idućoj, 2007. godini, kada su punu berbu trebali imati gotovo svi kooperanti, puževa je trebalo biti oko 200 tona. Kada se izdvoji škart, oni su se mogli prodati na europskom tržištu, ovisno o cijenama, za oko 700.000 eura. Inače, Helicikultura je s uzgojem gastronomskih puževa počela još 1990. godine, da bi prije nekoliko godina proširila proizvodnju s kooperantima koje je trebala opskrbljivati repromaterijalom i jamčiti otkup po cijenama kakve su na europskoj burzi. Kako je izvjesna gospođa u Istri lažno “navukla” hrvatske pužare pričama o kooperaciji s Talijanima, navodi Hana Medin, mnogi su propali i izgubili uloženo, pogotovo slavonski pužari. Otkupne su cijene, kaže dalje Medin, navodno prema tvrdnjama uzgajivača, bile samo 3 kune, što je ispod svakog prosjeka i nema veze sa tržištem. Dodaje da je nedavno posjetila pužare u Slavoniji koji su imali neugodna iskustva s pužarima u Istri, a većina ih je ostavljena bez mogućnosti da nastave sa svojim poslom jer ih nisu imali kome prodati. Kaže da se u Hrvatskoj danas uzgojem bavi tek dvadesetak ljudi što je šteta jer je riječ o laganom poslu koji osigurava sigurne i dobre prihode. Recimo, tko ima ili kupi zemljište od 5 tisuča četvornih metara treba uložiti u matično leglo 4900 eura, za mrežu koja zemljište okružuje 3300 eura, a za sjeme biljaka 1500. Nakon prve berbe koja počinje za godinu, dvije, dobije se do 5 tona puževa koji se prodaju, ovisno o cijenama na burzi, i do 20 tisuća eura. Medin garantira otkup puževa po 3 eura za kilogram svim hrvatskim pužarima koji budu surađivali s njom.

  1. Ključne riječi
  2. Telluris-Medin d.o.o.
  3. Helicikultura AC Matulji
Komentari ( 14 )
  1. Crumarix
    Crumarix 11:38 10.5.2011.

    Da nebi bila navlakuša, molim ljepo kreditiranje matičnog legla . Uz moj ulog mreže, terena i sjemena, ulazimo cca 50%50, dobit NAM se vraća prvom prodajom, pa onda svatko za sebe .

    To bih ja nazvao trensparentom podjelom rizika.

  2. lalo
    lalo 10:53 21.1.2011.

    Prevara je ak otkupljujete paževe samo od onih koji su od Vas kupili leglo.

  3. milusic
    milusic 6:32 29.5.2010.

    Pustite ženu nek radi,čuo sam za prevare i odusto od puževa,ako gledamo tako tu su i nojevi,a mi koji imamo dionice bolje smo prošli…………

  4. Klikni za ostale komentare na temu

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh