Sokol Marić zbog ugovora s Finom dominira tržištem

Hrvatska ima 17.887 zaštitara s dopuštenjem za obavljanje poslova, 969 je čuvara te 835 zaštitara-tehničara

U tek minuloj godini na zaštitare Sokol Marića bilo je osam napada od kojih su neki završili kobno za djelatnike, a i građane. Pljački s takvim posljedicama bilo je i prijašnjih godina što zaštitari u toj tvrtki pravdaju čistom računicom. Na petnaest njihovih vozila za pratnju novca dolaze tek dva neke druge zaštitarske tvrtke što dokazuje ne samo uspješne poduzetničke poslove vlasnika Zlatka Marića već “opravdava” i crne brojke.

Vozila
Osim toga Sokol Marić ima ugovor s Finom koja ima jednu od najvećih distribucija novca u državi. No jesu li to i jedini razlozi sve češćih napada na zaštitare ove tvrtke, pogotovo u Zagrebu, dr. Željko Dobranović, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara, ne može komentirati jer “ne bi bilo korektno bilo što reći kada Sokol Marić nije član našeg ceha”. Što se tiče vozila, Dobranović kaže da ih Marić pojedinačno ima najviše oko devedeset, ali toliko ih imaju ukupno i sve članice ceha. HCZ okuplja stotinjak tvrtki koje su se obvezale poštivati zajednički kodeks ponašanja i drže oko 75 posto tržišta. Prije nekoliko dana, točnije uoči Božića, HCZ je postao članica Europske konfederacije sigurnosnih službi (CoESS) te će biti u stanju više koristiti iskustva EU. Hrvatski ceh je zapravo savez više udruga od onih za tjelesnu i tehničku zaštitu do udruge projektanata zaštite, udruge zaštite u bankarsko-novčarskim institucijama, udruge zaštitarske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca te udruge detektiva. U grupaciji istražnih i zaštitnih djelatnosti u okviru Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK nalaze se 302 poslovna subjekta od čega su 202 trgovačka društva, 90 obrta i 10 detektivskih obrta. Osim toga postoje još 224 unutarnje čuvarske službe koje nemaju status pravne ili fizičke osobe. Prema podacima HGK, u Hrvatskoj ima 17.887 zaštitara koji posjeduju dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, 969 je čuvara te 835 zaštitara-tehničara. Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK kaže kako ukupan prihod najvećih zaštitarskih tvrtki u grupaciji raste brže od prosjeka privrede u posljednjih nekoliko godina. Iako komora raspolaže s podacima koji se odnose na 2005. godinu jer novijih nema u Fini, trend rasta je nastavljen i u 2006. godini što ukazuje na činjenicu sve veće potrebe privrednih i drugih subjekata za zaštitom njihove imovine. Prema visini ukupnog prihoda (196 milijuna kuna u 2005.), Sokol Marić ima najveći udio na tržištu, drugi je sisački Sinaco, a treći zagrebačka AKD-Zaštita.

Porast kriminala
Međutim, prema dobiti prije oporezivanja Sokol Marić je prema podacima za 2005. daleko pretekao sve ostale zaštitare. Marić je po dobiti prije oporezivanja od 28 milijuna kuna bio na prvome mjestu, a drugo i treće mjesto držali su s oko 2,5 milijuna kuna Posilović zaštita iz Zagreba i Sigurnost Buzov iz Slavonskog Broda. Što se tiče plaća u 2005., Sinaco ima najveće (5470 kuna), a Sokol Marić bio je na 15. mjestu s 2378 kuna. Rom tvrdi da će potrebe za uslugama tjelesne i tehničke zaštite i dalje rasti te zaključuje: “Sve veći je porast kriminala što stvara i negativnu sliku o zaštitarskim tvrtkama, ali da njih nema bilo bi još gore. Nije utješno, ali Hrvatska je po kriminalitetu ispod nekih tranzicijskih država”. Dr. Željko Dobranović tumači da su pomaci koji će se učiniti u Zagrebu u pogledu zaštite djelatnika i građana u napadima pljačkaša hvalevrijedni te bi se morali primijeniti i na sve ostale gradove. Međutim, naglašava, kako se mnogo toga regulira i u sadašnjim zakonima i potrebna je tek pokoja korekcija. Podsjetimo, Poglavarstvo grada Zagreba je uoči Nove godine odlučilo u suradnji s policijom i zaštitarskim tvrtkama da blindirana zaštitarska vozila pri provođenju novčanih transakcija mogu ulaziti u pješačke zone i kretati se njima. Dobranović pak kaže: “Kad se struka i zakoni ne poštuju, tada se moraju izmišljati rješenja koja u zakonima već postoje. U Zakonu o prometu naglašeno je da se radna vozila moraju označiti žutim svjetlima te se mogu kretati u tim zonama. Vozila za prijevoz novca su po svim pravilima radna i ona bi trebala biti označena žutim svjetlima i tada bi mogla ulaziti u svaku zonu pa tako i pješačku. Ali prema Pravilniku za označavanje vozila, zaštitarska vozila nisu upisana iako se u Zakonu o prometu kaže da radna vozila, a zaštitarska svakako to jesu, imaju pravo kretati se i u tim zonama”. Dobranović podsjeća kako se već nekoliko godina ukazuje na tu činjenicu, no birokratski mentalitet je, veli, jači od pravila struke, zdravog razuma i sigurnosti građana.

Dozvole
Nadalje, u Zagrebu se gradonačelnik Bandić okomio i na trgovačke centre zaprijetivši im kako ubuduće neće biti moguće dobiti građevinsku dozvolu ako se ne predvidi tzv. sigurnosna soba, odnosno prostorija gdje će se preuzimati novac. Osim toga svim trgovačkim centrima gradska uprava je uputila pisma u kojima se traži mogućnost ulaženja blindiranih zaštitarskih vozila u njihova skladišta ili druge zatvorene prostore. Ceh zaštitara pozdravlja i ova nastojanja jer investitori, projektanti i izvođači više brinu o tomu kako će se ukrcati i iskrcati krumpir, a ne i novac. “Ako netko zarađuje milijune kuna na građanima, onda je i red da im osigura sigurnost, a tada će biti zaštićeni i zaštitari koji moraju biti sigurni na poslu i po Zakonu o zaštiti na radu”, izjavio je Dobranović. Sindikat hrvatskih zaštitara i čuvara također se oglasio zbog slabe zaštite svojih članova te upozorio na nisku cijenu rada koju imaju zaštitari, a među njima su i oni u Sokol Mariću. Sindikat traži minimalnu plaću od 3680 kuna te dodatke za prekovremeni rad kao i pravo na božićnicu, godišnji odmor i redovitu isplatu plaća. To sve moralo bi se utvrditi granskim kolektivnim ugovorom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve