Upravni odbor AD Klastera, udruženja domaćih proizvođača autodijelova na čelu s AD Plastikom, usvojio je paket mjera za povećanje konkurentnosti industrijskih tvrtki. Počeli su lobirati, kako doznajemo, kod nove vlade da intervenira u svoje politike koje reguliraju klastere, poreze, pristup kreditima te poticaje ulaganjima. Prema premijeru Milanoviću, kreću s prijedlozima rješenja kako spriječiti smanjenje proizvodnje i broja zaposlenih u toj branši u Hrvatskoj. No predlažu da se najveći zahvat tiče promjene Zakona o poticanju ulaganja u dijelu poreznih povlastica. On je odlučujući za brz razvoj novih i brojnih investicijskih projekata koje su pripremili u Hrvatskoj.

“Tražimo promjenu Zakona o poticanju ulaganja koji ne potiče naše članice na ulaganja. On blokira mogućnost da od investicija ostvare porezne povlastice tako što uvjetuje da moraju istodobno ispuniti dva uvjeta, tj. i visinu ulaganja i broj novih radnika”, kaže direktor klastera Zlatko Hodak. Te kriterije treba razdvojiti i ocjenjivati ih nezavisno, navodi i dodaje da bi to omogućilo da poduzetnici u toj branši ostvare porezni poticaj ili prema visini investicije ili broju novozaposlenih. “Tvrtke koje ispunjavaju prvi kriterij u našoj branši ne mogu dobiti porezne povlastice. Zbog specifičnosti proizvodnje, automatizacije proizvodnih procesa i visoke tehničko-tehnološke razine ne mogu ispuniti drugi kriterij broja otvaranja novih radnih mjesta”, iznosi Hodak.

Poticaji i velikima
Napominje da važnim smatraju i uvođenje, za početak, kroz pilot-projekt tzv. grant sheme za razvojne projekte za velike tvrtke kako bi se i tako osigurala njihova konkurentnost i inovativost, što, primjerice, ima Slovenija. “Preskočili smo niz pitanja, od kliznog tečaja do problema brojnih propisa koji su velika kočnica za poslovanje”, objašnjava Hodak i prenosi očekivanja klastera da će napokon doći do smanjenja, odnosno uklanjanja neporeznih davanja.

S druge strane članice klastera traže smanjenje stope poreza na dobit sa 20 na 15 posto. Stopa poreza na dobit je niža u nekim zemljama u okruženju, a konkretno najviše ulagače provocira Srbija koja je uvela stopu od 10 posto. U klasteru smatraju i da bi HBOR pri kreditiranju razvojnih projekata trebao spustiti kamatu s četiri na najviše jedan posto. Razvojna bi banka trebala pod istim uvjetima, tvrde, osigurati sredstva koja su nužna za financiranje razvojnih projekata koji će se jednim dijelom financirati iz fondova EU.

Bitka za konkurentnost
Ako se tako ne riješi, Hodak upozorava da će mnoge tvrtke ostati bez sredstava fondova EU iako na njih računaju. U klasteru još smatraju i da treba povećati (sa 200.000 na 500.000 eura) iznos poticaja investicija koji poduzetnici dobivaju projektom MINGORP-a “Jačanje međunarodne konkurentnosti”. Rezultat svega, prema Hodaku, bio bi mjerljiv kroz porast novoproizvedene vrijednosti i povećanje izvoza industrijskih proizvoda. Naime, riječ je o poslovno uspješnim tvrtkama sa 3000 radnika i 200 mil. eura prihoda godišnje, od čega 90 posto ostvaruju na stranim tržištima. Budući da surađuju s najvećim proizvođačima automobila, moraju se boriti za poslove povećanjem svoje konkurentnosti, a velik broj tvrtki nema više prostora u unutrašnjim rezervama.

Klasteri

Pet milijuna kuna potpora
Prema nekim podacima u Hrvatskoj danas djeluje više od 70 klastera u raznim područjima, a dobivaju potporu od MINGORP-a kroz javni natječaj, navodi Hodak i dodaje da je u pravilu riječ o ukupnom godišnjem iznosu od pet milijuna kuna. “Ta su sredstva nedovoljna za učinkovitiju potporu razvoja klastera. Trebalo bi ih povećati te uvesti preciznije kriterije i metodologiju za njihovo dodjeljivanje.”