Sibirske borovnice i indijanske banane iz Donje Bistre

Autor: Darko Bičak , 27. rujan 2011. u 22:00

Hoće li sibirska borovnica i indijanska banana ili pak nešto manje egzotična riža postati nove uzdanice hrvatske poljoprivrede? Ako se pita Ivana Šuloga, vlasnika tvrtke za uzgoj i promet egzotičnog voća Exotic King iz Donje Bistre kod Zagreba, onda dileme nema. Hrvatska poljoprivreda može biti rentabilna samo s inovativnim, tržištu zanimljivim, a samim tim i profitabilnim proizvodima umjesto danas presubvencioniranog kukuruza i pšenice. “Kukuruz i pšenicu se danas uopće ne isplati sijati jer je prihod od njih neznatan, čak i uz stalne i nerealne državne subvencije koje se uzimaju iz naših poreza”, navodi ovaj poljoprivredni inovator. Iako bi se na prvi pogled moglo reći da je riječ o sanjaru, poput onih koji maštaju o ekstraprofitu od svemirskog turizma ili korištenja vode kao pogonskoga goriva za automobole, Šuleg je u proteklih 15-ak godina dokazao da je sanjar koji je uspio svoj san pretvoriti u unosan posao.

Velika potražnja
Njegova mala zadruga, koju osim njegove farme u Donjoj Bistri čini još 70-ak kooperanata s više od 100 hektara zemlje u okolici Zagreba, Slavoniji i Lici, godišnje proizvede i na pretežno inozemno tržište plasira više od 300 tona egzotičnih proizvoda godišnje. Prihod Šuloga kreće se na razini od tri milijuna kuna, a kooperanti vezani uz njega okrenu još nekoliko puta više. “Poljoprivreda uvelike ovisi o vremenskim prilikama, i neprilikama, tako da smo posljednjih godina učili na vlastitoj koži. Prije nekoliko godina pogodila nas je jaka suša, a lani poplave koje su uništile većinu usjeva. Stoga očekujem da će ova godina biti prva prava godina u kojoj ćemo izvesti više od 500 tona proizvoda”, pojašnjava Ivan Šulog. Većina njegovih kooperanata, s obzirom na to da on sam ima posjed od tek nekoliko hektara, odlučuje se za proizvodnju raznih tikvi, kiwana i batata. Riječ je o povrću koje se udomaćilo u Hrvatskoj te postoji dostatan interes za njega. Put do tržišta nalazi preko velikih trgovačkih lanaca, a najveći dio proizvodnje ide na poljoprivrednu burzu u Roterdamu te u Italiju, Belgiju i Englesku.”Velik mi je problem što me ljudi, poljoprivrednici, ne doživljavaju ozbiljno ili pak očekuju da sam ja državni kombinat koji će im nešto 100 posto dati besplatno i garantirati otkup i profit. Ja sam svojim kooperantima spreman pružiti svu tehničku i stručnu pomoć, a cijena i potrebne količine ovise o tržištu.

Ova naša kratka tradicija pokazuje da su zahtjevi tržišta uvijek bili veći nego što smo mu mi mogli ponuditi“, govori Šulog o problemima s kojima se susreće. O isplativosti egzotične poljoprivrede, ovaj poduzetnik govori s konkretnim brojkama. ”Brojke su egzaktne i svaki moj kooperant zna da se na hektaru tikvi može zaraditi više od 35.000 kuna bruto, na batati 90.000, a na kiwanu oko 120.000 kuna. Većina ljudi, kada čuje tu svotu, odmah se odluči za kiwano ne mareći za ono što im dalje govorim. Naime, iako imaju najmanju bruto zaradu po hektaru, tikve su najisplativije za uzgoj. Razlog je u minimalnim troškovima sadnje i uzgoja“, pojašnjava ovaj donjobistrički poljoprivrednik. Cijena nasada hektara tikvi je ispod 4000 kuna, čime se dolazi do omjera troškova i zarade 1:10. Troškovi sadnje hektara batate i kiwana iznose i do 35.000 kuna, čime se omjer uloga i dobitka spušta na 1:4 u najboljem slučaju. ”Počeli smo eksperimentirati s proizvodnjom u staklenicima i plastenicima u kojima bi prinos trebao biti i trostruko veći, no za sada je to sve novo i treba vremena da se pokaže. Stoga se za sada baziramo na otvorene poljoprivredne površine”, ističe Šulog.

Stiže i plava riža
Svoju konkurentnost vidi u blizini zapadnih tržišta jer njegovi proizvodi stižu brže na lice mjesta – kod kupca na stol, a samim tim su i kvalitetniji od konkurencije iz Izraela ili Novog Zelanda. Kao i u svim drugim granama gospodarstva, i u egzotičnoj poljoprivredi su stalno nužne inovacije. Stoga Ivan i njegova supruga Martina Perešin-Šulog već 20-ak godina “lutaju” svijetom tražeći nove egzotične vrste koje bi mogle uspijevati u Hrvatskoj, ali i imati prođu na zahtjevnom europskom tržištu. Do sada su pronašli i uspješno udomaćili 50-ak kultura. Najnoviji primjer su sibirske borovnice i indijanska banana.“Ove bi borovnice mogle biti pravi bum i kada bih danas mogao podići plantažu s tim nasadima, siguran sam da bi za 5-10 godina napravio biznis s ekstraprofitom”, kaže direktor Exotic Kinga. Pojašnjava da je riječ o voću koje je manje osjetljivo na niske temperature te bi u Hrvatskoj, osim nekoliko zimskih mjeseci, moglo uspijevati odlično i dati plodove koji dolaze već u travnju/svibnju prije jagoda, ali i čitave godine. Indijanska banana je pak nova vrsta koja je nekad bila popularna među američkim domorocima, no danas je gotovo komercijalno izumrla. Izgledom podsjeća na mango, kaloričnija je od banane, a glavna prednost je što se ne mora uzgajati u tropima kao klasična banana, već uspijeva i u kontinentalnoj klimi. Šulog ima velika očekivanja i od tzv. plave riže koja se uzgaja poput pšenice na poljima, a ne u močvarama, čime se pojeftinjuje proizvodnja i povećava profitabilnost. Prvi zasad ove riže će svjetlo dana ugledati na proljeće u Donjoj Bistri.

Počeci

Studentska ušteđevina za prvo sjeme
Priče o tome kako su sve danas velike kompanije nastale, odnosno postale velike, uvijek su zanimljive, a katkad i bizarne. U bizarne bi priče moglo ući i objašnjenje Ivana Šuloga odakle mu ideja da pokrene biznis s egzotičnim povrćem. “Još kao student razmišljao sam o otvaranju tvrtke, ali samo pod uvjetom da se bavi nečim novim, jedinstvenim. Za vrijeme jednog ispita zamolio sam kolegu da mi posudi novine nakon što ga je profesor pozvao. Na duplerici je velikim slovima pisalo ”Kiwano – egzotično voće koje se može uzgajati u Hrvatskoj“. Odluka je donesena istog trena i za svu studentsku ušteđevinu odlučio sam kupiti sjeme. Rezultati proizvodnje bili su više nego obećavajući, ali smo imali problem skladištenja. U prvih godinu dana bacali smo sav urod uzgojen na površinama od jednog hektara. Sve ostalo je povijest”, završava ovaj nekonvencionalni poljoprivrednik iz Donje Bistre.

Komentirajte prvi

New Report

Close