Softveri tvrtke Mono uspješno se koriste u više od 70 zemalja svijeta na svih šest kontinenata. Novartis, Pfizer, Aventis Sanofi, Astra Zeneca, Zambon i još brojne druge multinacionalke koriste rješenja ove male osječke tvrtke stare tek 7 godina čijih je 17 djelatnika donedavno s još puno velikih svjetskih faca poslovalo s tavana u kvartu kroz koji ne prolazi niti gradski prijevoz. Ekipa informatičkih čarobnjaka koja ni najmanje ne pati od kravata, skupih automobila i drugih vidljivih simbola uspjeha svojom lepezom softvera za medicinu, farmaciju, financije, zapošljavanje, marketing i bankarstvo dokazala je da uz kvalitetne specifikacije može isprogramirati što god vam padne na pamet. “Ako hoćete i space shuttle”, s osmijehom na licu kažu Denis Sušac, Žarko Gajić i Jasmin Muharemović, osnivači i suvlasnici tvrtke Mono.

Primitivna verzija
“Odmah u startu htjeli smo se odmaknuti od uobičajenih informatičkih poslova pa smo počeli raditi na softveru za organizaciju radnog vremena. Na web smo stavili informacije o tome što radimo i, sasvim slučajno, došli do svog prvog posla za američko tržište. Klijent je tražio sofisticirano rješenje. Pokazali smo mu svoju početnu, vrlo primitivnu verziju, uz napomenu kako možemo puno bolje. Za dva mjeseca rodio se prototip koji im se svidio. Tako smo 2004. počeli surađivati s tvrtkom koja se bavi medicinskom podrškom bolnica širom Amerike“, priča Sušac.

U Hrvatskoj bez posla
Suradnja se razvijala iz jednog posla u drugi pa je tako nastao softver za praćenje vitalnih znakova pacijenta za vrijeme operacije te softver za obradu i naplatu troškova medicinskih zahvata. “Kad pacijent u bolnici prođe operaciju, svi podaci i dokumentacija šalju se osiguravajućim kućama na naplatu. Mnogi Amerikanci imaju i po tri osiguravatelja, pa se trošak operacije raspoređuje srazmjerno polici. Postoji zakon koji propisuje sve detalje o formatu u kojem bolnice šalju dokumentaciju. Osiguravatelji će odbiti zahtjev i zbog najbanalnije greške. Zato je to vrlo nezgodan posao, a uspješnost našeg klijenta mjeri se brzinom kojom za nekoga može naplatiti uslugu. Uz to, svaka američka država ima svoje specifičnosti što dodatno komplicira izradu softvera“, objašnjava Muharemović. Međutim, u Hrvatskoj posla nema. “Pokušali smo, no ne želimo se petljati u dijelove posla koji nemaju veze sa strukom. Zato radije radimo s našom Amerikom gdje je sve transparentno. Tamo je konkurencija strahovita i opstaješ samo ako si jako kvalitetan“. S klijentima iz cijelog svijeta komuniciraju preko Skype-a, no to ponekad ipak ne može zamijeniti fizički sastanak. Zato u Irskoj, Belgiji i Americi imaju partnere koji – kad je potrebno – odrade sastanak oči u oči.

“Teško je u Americi dobiti posao kao Hrvat. To je politički vrlo osjetljivo. U Francuskoj su, primjerice, imali percepciju da smo iz zemlje u kojoj je rat. No, na preporuke partnera iz Belgije ipak smo dobili posao. Puno je lakše ako osoba dolazi iz Dublina, Bruxellesa ili Chicaga, a ne iz Osijeka. Kad posao krene to postaje nebitno”, kaže Sušac. Za farmaceutske tvrtke iz zemalja EU, Mono radi softver za elektronsku registraciju novih lijekova. I na tom su području, prije četiri godine, do prvog klijenta iz Belgije došli preko interneta. Pronašao ih je putem članaka koje objavljuju o programiranju i softverima na kojima rade. “Kad farmaceutska tvrtka hoće na tržište plasirati novi lijek mora podatke u elektronskom obliku poslati agenciji za lijekove. Iako su ti obrasci standardizirani na razini EU, specifikacije se neprestano mijenjaju jer se to područje stalno razvija. Naš softver izravno je kupilo 20 velikih farmaceutskih tvrtki te medicinske agencije za lijekove u Francuskoj i Nizozemskoj, a trenutno pregovaramo s agencijom u Švicarskoj“, kaže Gajić i dodaje kako im se u zadnje vrijeme javljaju i tvrtke iz veterinarske industrije. Taj je softver financiran kroz EU projekt Phare 2006. kao i MonoX, sustav za upravljanje sadržajem i izradu Web aplikacija, portala i socijalnih mreža. “Radimo softvere za multinacionalke koje rade na zapošljavanju novih djelatnika i agencije za zapošljavanje u Irskoj i Njemačkoj. Za Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku radimo socijalne mreže. Razvijamo vlastita dugotrajnija tehnička rješenja, no to ne znači da ne radimo i male stvari. S obzirom na složenost sustava, sitne stvari poput web shopa i slično napravimo puno brže od mnogih. Inzistiramo na tehničkom znanju. Zato možemo riješiti bilo koji problem i nismo specijalizirani za samo jedan segment”, objašnjava Sušac. Tako su Monovci primjerice radili softver za izbore i nekoliko projekata za UN o evidenciji kvalitete života u Liberiji i Jordanu.

Nema kvalitetnih ljudi
Otkako postoji, Mono kontinuirano zapošljava. No osnivački trojac doslovno se muči s pronalaskom kvalitetnog kadra. “Natječaj je stalno otvoren jer imamo više posla no što možemo napraviti. Odmah bismo zaposlili još ljudi, no pronaći kvalificiranog djelatnika je ogroman problem. Ovo je posao koji te mora zanimati. Moraš istraživati, učiti i nadograđivati se. Primarni motiv treba biti znanje“, naglašava Sušac i dodaje: „No, izuzetno sam zadovoljan s Mono timom. Možemo nas trojica imati velike vizije, ali bez njihovog znanja i radne etike skoro ništa od navedenog ne bi bilo ostvareno“.

Provjera jamaca

Posao za američku vladu
Najnovije rješenje Mono je razvio za američku vladinu tvrtku Small Business Administration. Softver za proces elektroničke obrade kreditnih zahtjeva malih američkih tvrtki, kaže Sušac, koristit će cijeli američki bankarski sustav. Preko 80 posto prometa Mono izvozi. U Hrvatskoj, među ostalima, Mono rješenja koriste Državni inspektorat RH i HEP Prijenos. Ukupni prihod u 2009. bio je 3,8 milijuna kuna uz dobit od 1,1 milijuna kuna.