Najavama proširenja Save i gradnje kanala Dunav – Sava situacija u riječnom transportu u Hrvatskoj trebala bi se promijeniti, posebno na savskim lukama Sisak i Slavonski Brod. No riječ je o golemim zahvatima čija vrijednost se mjeri u milijardama eura te je neizvjesno njihovo financiranje s obzirom na tekuću krizu. Riječni transport je najjeftiniji i najekološkiji način prijevoza tereta u Europi, dok je u Hrvatskoj taj potencijal minimalno iskorišten.

Poticaj industriji
Ravnatelj luke Slavonski Brod Marijan Jurić smatra da bi se i bez tih velikih zahvata plovnost Save mogla poboljšati. “Ne vidim razlog za ulaganjem 500 milijuna eura u proširenje plovnosti Save za veće brodove. Bilo bi praktičnije kad bi Hrvatska brendirala svoj “savski brod” koji bi gazom od 90 centimetara mogao ploviti Savom minimalno 10 mjeseci”, kaže Marijan Jurić. Takav bi brod mogao biti i dodatan zamah hrvatskoj metalskoj industriji kao i kontinentalnoj brodogradnji, a Jurić ne zanemaruje ni izvozni potencijal. “Ako drugi svjetski kanali mogu postavljati standarde za brodove koji plove njima, ne vidim zašto mi to ne bismo mogli napraviti i na Savi umjesto da rijeku prilagođavamo brodovima”, govori Jurić. Ukupan kapacitet hrvatskog riječnog prometa je dva milijuna tona tereta godišnje, ne uključujući šljunak i pijesak kojeg se preveze dodatnih pet do šest milijuna tona. Jurić smatra da je optimalno da kroz nekoliko godina ta brojka poraste na šest milijuna tereta godišnje. Promet u samom brodu trebao bi biti između 1,5 i 4,1 milijun tona. Sava zauzima samo 20 posto hrvatskog riječnog prometa, a ostatak otpada na dunavsku i dravsku luku Vukovar i Osijek. Komparativna prednost Slavonskog Broda pred ostalim domaćim lukama je njegova strateška pozicija na prometnim čvorištima. Brod se nalazi se na križanju cestovnih i željezničkih pravaca koji povezuju zapad s istokom te sjever s jugom Europe. U procjenu potencijala uzimaju se tri gravitacijska područja, i to pet županija oko Slavonskog Broda, središnja Hrvatska i sjeverna BiH te međunarodni tranzit.

Lučko područje
Najveći promet luka bi trebala imati upravo zahvaljujući industriji u Bosni i Hercegovini koja 97 posto svojeg prometa sada obavlja cestom. U luci sada postoji osnovna lučka infrastruktura poput 125 metara duge obale s pripadajućom cestom i željezničkom prugom te izdvojeni naftni terminal. Stoga su daljnje investicije preduvjet za razvoj. U Brodu procjenjuju da im u sljedeće tri godine treba 30 milijuna eura investicija da bi ostvarili cilj i postali regionalni riječni lučki lider. Jurić je svjestan da nije realno očekivati da će se ta sredstva namaknuti iz državnog proračuna, no optimističan je u vezi s davanjima državnih jamstava za dobivanje kredita kod poslovnih banaka za taj projekt. Posebno zbog toga što se očekuje da bi gradnjom infrastrukture u zonu bilo uloženo 200 milijuna eura stranih ulaganja. “Lučko područje obuhvaća 859,4 tisuće četvornih metara, od čega na samu luku otpada 150.000 kvadrata, a ostatak je namijenjen lučkoj gospodarskoj zoni za “greenfield” investicije. Već sada imamo sporazum s dvije tvrtke, jednom austrijskom te jednom ukrajinsko-britanskom koje su položile jamstvo od 200.000 eura da neće odustati od svojih projekata. Uskoro očekujem da bi se u zoni moglo zaposliti između 500 i 1000 radnika, a da i ne govorim o prometu koji će se tu ostvarivati”, kazao je Jurić.

Promet

Savski brod
Marijan Jurić navodi da bi savski brod s maksimalnim gazom od 90 centimetara trebao biti dug od najviše 90 metara, širine 15 metara te nosivosti 800-900 tona.

Ruski brod
Jurić smatra da nema nikakvog razloga da se Sava prilagođava velikim ruskim riječnim brodovima nosivosti 1200 tona i s gazom od 1,8 do 2,5 metra.