Plaće i naknade materijalnih prava radnika na početku 2009. godine isplaćuju se u skladu s kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, sporazumima zaposleničkih vijeća s poslodavcima i ugovorima o radu, s tim da visinu tih isplata treba uskladiti s globalnom politikom plaća dogovorenom na razini države. Sve vidove potrošnje, pa i osobnu potrošnju, treba svesti u realne financijske i materijalne okvire. Javna potrošnja treba se i dalje smanjivati smanjenjem rashoda za zaposlene u javnom sektoru, sve dok njihov udio ne padne na 7,1 posto bruto domaćeg proizvoda u 2009. godini, odnosno na 7 posto u 2010. godini te na 6,8 posto u 2011. godini. Najniža cijena rada za zaposlene kod poslodavaca u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o minimalnoj plaći. U skladu s tim Zakonom od 1. srpnja 2008. godine do 31. svibnja 2009. godine minimalna mjesečna bruto plaća koju poslodavci trebaju isplatiti za puno radno vrijeme radnicima koji rade u Republici Hrvatskoj iznosi 2747 kuna, osim u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji, u kojoj minimalna plaća u ovom razdoblju iznosi 2582,18 kuna.

Niže od minimalca
Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2009. godine do 31. svibnja 2010. godine te za svako sljedeće jednogodišnje razdoblje usklađivat će se s realnim rastom bruto domaćeg proizvoda za prethodnu godinu tako da se udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći kod pravnih osoba u RH ostvarenoj u prethodnoj godini uveća za postotak realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini, prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Dakle, iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2009. godine do 31. svibnja 2010. godine odredit će se (prema podacima koje će objaviti Državni zavod za statistiku) tako da će se 39 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u 2008. godini kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj uvećati za postotak realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u 2008. godini. Za korisnike državnog proračuna osnovica za obračun plaća na početku godine iznosi 5415,37 kuna i u odnosu na prethodnu godinu povećana je 6 posto. Ima poslodavaca koji svojim radnicima isplaćuju plaće niže od minimalnih zaštitnih iznosa, a neki poslodavci i po nekoliko mjeseci pa i za duža razdoblja ne isplaćuju plaće radnicima. Znatan je broj pravnih i fizičkih osoba isplatitelja plaća, čiji su računi blokirani zbog ne plaćanja doprinosa iz plaća radnika i na plaće radnika. No i unatoč teškoćama koje su prisutne na području dohodaka u siječnju 2009. godine bilježi se nominalan i realan rast plaća u odnosu na siječanj 2008. godine. U siječnju 2009. godine u odnosu na siječanj prethodne godine rast plaća bio je brži od rasta potrošačkih cijena pa su plaće i realno rasle. Pravne su osobe u Hrvatskoj za bruto plaće u siječnju 2009. godine isplatile sredstva u ukupnom iznosu od 7150,1 milijuna kuna, što je nominalno za 9,3 posto više, a realno za 5,7 posto više u odnosu na isplate u siječnju 2008. godine. Za neto plaće isplaćeno je 4918,5 milijuna kuna i u odnosu na siječanj prethodne godine bilježi se nominalan rast 9,8 posto, a realan 6,2 posto. Ista kretanja pokazuju i prosječno isplaćene plaće. Prosječna bruto isplaćena plaća po radniku u siječnju 2009. godine iznosi 7524 kuna i bilježi nominalan rast od 8,3 posto, a realan od 4,7 posto u odnosu na siječanj 2008. godine.

Rast i kod privatnika
Prosječna neto plaća u siječnju 2009. iznosi 5176 kuna i bilježi nominalan rast 8,9 posto, a realan 5,3 posto u odnosu na siječanj prethodne godine. Isplaćena sredstva za plaće kao i prosječne plaće u siječnju 2009. godine u odnosu na prosinac 2008. godine bilježe pad. Takva se kretanja očekuju jer se u prosincu isplaćuju božićnice, nagrade, bonusi i slično. Plaće radnika zaposlenih u državnom sektoru znatno su veće od plaća radnika koji rade u privatnom sektoru. U državnom sektoru u siječnju 2009. godine isplaćena je prosječna neto plaća u iznosu od 5998 kuna i za 15,9 posto je veća od republičkog prosjeka, a za 28,9 posto je veća od prosječne neto plaće isplaćene u privatnom sektoru. Nominalan rast prosječnih neto plaća u državnom sektoru u siječnju 2009. godine iznosi 9,8 posto u odnosu na siječanj 2008. godine. Na državni sektor odnosi se 38,9 posto radnika 45,2 posto ukupno isplaćene mase sredstava za bruto plaće te 11,6 posto ukupnog broja pravnih osoba. U privatnom sektoru prosječna neto plaća u siječnju 2009. godine nominalno je rasla 8,1 posto u odnosu na siječanj prethodne godine i iznosi 4651 kunu te je za 10,1 posto manja od republičkog prosjeka. Pravne osobe u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu koje su isplaćivale plaće u siječnju 2009. godine sudjeluju sa 54,8 posto u ukupno isplaćenim sredstvima za bruto plaće, u ukupnom broju pravnih osoba imaju udjel 88,4 posto te u broju zaposlenih 61,1 posto.

Slabo plaćeni ribari
Kad se plaće promatraju po područjima djelatnosti, u siječnju 2009. godine najveći prosjek plaća isplaćen je u djelatnosti financijskog poslovanja i iznosio je 11.008 kuna bruto, odnosno 7147 kunu neto, a najniži u djelatnosti ribarstvo bruto iznos od 5634 kuna, odnosno neto 4105 kune. Dakle, kod prosječnih neto plaća po djelatnostima omjer između najnižeg i najvišeg prosjeka bio je 1 prema 1,7, što znači da su u djelatnosti ribarstva prosječne neto plaće manje za 3042 kune manje od prosječnih plaća isplaćenih u sektoru financijskog poslovanja. Sektor financijskog poslovanja u kojem su prosjeci najveći ima neto plaće za 38,1 posto veće od republičkog prosjeka, a bruto za čak 46,3 posto veće od prosjeka. U siječnju 2009. godine djelatnost ribarstva zaostaje 20,7 posto za republičkim prosjekom. Za republičkim prosjekom zaostaju i djelatnosti hotela i restorana 20,1 posto, trgovine 16,8 posto, građevinarstva 16,4 posto, prerađivačke industrije 7,1 posto, poljoprivrede, lova i šumarstva 6,2 posto, te djelatnost ostalih društvenih i socijalnih djelatnosti 1,8 posto. Visina isplaćene plaće među važnijim je kriterijima za određivanje kupovne moći stanovništva te stupnja razvijenosti županije, grada ili općine. U siječnju 2009., kao i u svim prethodnim mjesecima 2008., kod svih županija osim u Gradu Zagrebu bilježi se zaostajanje plaća u odnosu na republički prosjek. Po županijama prosječne neto plaće isplaćene u siječnju 2009. kretale su se od 3898 kuna u Međimurskoj županiji do 5913 kuna u Gradu Zagrebu, dakle između najvišeg i najnižeg prosjeka po županijama razlika je čak 2015 kune. Najniži prosjek neto plaća po radniku u siječnju 2009. uz Međimursku županiju bilježi i Bjelovarsko-bilogorska županija s iznosom od 4005 kuna, i zaostajanjem od 22,6 posto od republičkog prosjeka.

Sličnosti i razlike

Drastična odstupanja
Po županijama prosječne neto plaće isplaćene u siječnju 2009. kretale su se od 3898 kuna u Međimurskoj županiji do 5913 kuna u Gradu Zagrebu, dakle između najvišeg i najnižeg prosjeka po županijama razlika je čak 2015 kune.

Najbolje je financijašima
Sektor financijskog poslovanja, u kojem su prosjeci najveći, ima neto plaće za 38,1 posto veće od republičkog prosjeka, a bruto za čak 46,3 posto veće od prosjeka.