Poduzetništvo uz pomoć poticaja za zapošljavanje

Domaće kompanije 3.3.2010. 22:00 Poslovni dnevnik

Za mjere zapošljavanja izdvojit će se oko 120 mil. kuna, a to je više desetaka puta manje novaca nego što dobije poljoprivreda

Ove će godine Vlada za mjere zapošljavanja izdvojiti 120 milijuna kuna. Zvuči dosta, ali znamo da nije. To je manji iznos nego se godišnje daju poticaji poduzetnicima za pojedine sektore koji su tradicionalno i dalje u problemima. To je više desetaka puta manje novca nego što dobije poljoprivreda i brodogradnja kojima se razina poticaja računa u milijardama. Istodobno je razina domaće proizvodnje u poljoprivredi godinama ista iako bi bilo logično očekivati da bi poticaji trebali rezultirati nešto boljim nego istim stanjem kao da poticaja i nema. O brodogradnji je već puno rečeno. Ali baš zato što o toj boljci u našem gospodarstvu ima puno govora, a nažalost malo rezultata, više ćemo se osvrnuti na poticaje za zapošljavanje, i to one koje provodi Zavod za zapošljavanje jer tradicionalno to smatramo poticajima.

Mlade osobe
Posljednjih nekoliko godina sve se mjere i aktivnosti, koje u konačnici neizravno pridonose povećanom zapošljavanju, evidentiraju zajedno i na zajedničkom računu pa ukupan iznos daje i više od 300 milijuna kuna. Ali u stvarnosti dobar dio tih mjera odnosi se i npr. na donošenje nekog zakona ili pravilnika iz područja obrazovanja koje, nadamo se, hoće pridonijeti dugoročnom boljem zapošljavanju, ali nisu pravi poticaji za zapošljavanje. Dakle, tim mjerama, u nadležnosti HZZ-a, 2010. uložit će se 120 milijuna kuna, od čega šest milijuna na poticaje za zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, 8,5 milijuna na poticaje za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba, 3,5 milijuna kuna na poticaje za zapošljavanje osoba iznad 50 godina starosti te otprilike 1,7 milijuna kuna na poticaje za zapošljavanje posebnih skupina nezaposlenih osoba. Velika je novina ove godine “Poticanje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba”, i to isplatom novčanog poticaja za registraciju trgovačkog društva ili obrta, za što je predviđeno 1,5 milijuna kuna. Drugim riječima, oni koji su nezaposleni, a pokrenu vlastiti biznis, dobit će naknadu za prvih šest mjeseci za vlastitu plaću. Naravno da država nema neograničenih sredstva za poticaje pa je morala uvesti neka ograničenja tako da ako je riječ o mlađima od 25 godina života, oni moraju biti barem šest mjeseci nezaposleni, a oni stariji od 25 godina najmanje dvanaest mjeseci. Potpore se ne mogu davati za djelatnost trgovine i ugostiteljstva i za sezonski obrt. Oni koji su već koristili poticaje za samozapošljavanje prema prijašnjim mjera zapošljavanja ili koji su podnijeli zahtjev za potpore za samozapošljavanje kod drugih institucija (kao npr. MINGORP, MOBMS…) također neće moći dobiti poticaje. Ipak će se najveća sredstva utrošiti na obrazovanje za tržište rada, i to 46 milijuna kuna, a isti će se iznos namijeniti i za javne radove. Zašto? Zato što se ipak dobro zna da koliko god zakonodavac dobro planirao poticaje, njihova utrošenost je uvijek upitna.I zato nam svima treba biti važno kako se poticaji troše.

Obrazovanje
U obrazovanje koje će plaćati država mogu se uključiti nezaposlene mlade osobe do 29 godina bez radnog staža, žene u dobi od 29 do 49 godina, dugotrajno nezaposlene osobe, nezaposlene osobe iznad 50 godina, nezaposlene osobe s invaliditetom, nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji sa četiri i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu te povratnici s odsluženja zatvorske kazne. Dakle, svi koji su u nepovoljnijem položaju na tržištu rada mada se moramo zapitati je li itko tko je nezaposlen u povoljnijem položaju od tih skupina.Financirat će se sto posto troškovi obrazovanja obrazovnoj ustanovi koja će provoditi obrazovanje, a to je obrazovanje za koje je Zavod procijenio da treba na tržištu rada. Zavod može dodijeliti i novčanu pomoć za troškove prijevoza kao i za troškove hranarine za one koji se obrazuju izvan prebivališta i po licenciranim i posebnim programima MUP-a i Hrvatskog centra za razminiravanje. Najbolje su utrošeni novci koji će pojedincu koristiti u njegovu obrazovanju jer će samo tako postati zapošljiv, tj. atraktivan na tržištu rada. Jednom stečeno obrazovanje ne može se oduzeti.

  1. Ključne riječi
  2. Vladine subvencije za zapošljavanje
  3. poticaji za zapošljavanje u RH
  4. Hrvatski zavod za zapošljavanje HZZ
  5. Hrvatska udruga poslodavaca HUP

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh