Plastenikom se zaštitili i od tržišnih nepogoda, rade u punom pogonu

Matej Vidaković ističe kako im, unatoč oscilaciji cijena, ugovori o isporuci povrća nekolicini domaćih trgovačkih lanaca daju stabilnost/Marko MrkonjiĆ/PIXSELL Matej Vidaković ističe kako im, unatoč oscilaciji cijena, ugovori o isporuci povrća nekolicini domaćih trgovačkih lanaca daju stabilnost/Marko MrkonjiĆ/PIXSELL

Do gradnje plastenika Vidakovićevi su proizvodili 70-ak tona povrća godišnje. Ove godine očekuju ukupno 210 tona uroda, a idućih i više od 250 tona.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Vidaković Krasanka iz Valpova uspjelo je zahvaljujući kreditu Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) lani završiti plastenik koji će im omogućiti proizvodnju do 250 tona povrća godišnje.

Kako objašnjava Dražen Vidaković, osnivač OPG-a, s manjom proizvodnjom, uglavnom jagoda, krenuli su prije 12-ak godina. Nastavili su s drugim kulturama, poput rajčice, krastavaca i paprike. No, problem je bio što je urod svake godine ovisio o vremenskim prilikama. Stoga su već 2008. počeli razmišljati o gradnji plastenika. Kako je riječ o relativno malom poduzetniku, sa skromnim prihodima, poslovne banke nisu bile oduševljene mogućnošću kreditiranja takvog projekta. Tada se pojavio HBOR, koji je povoljnim kreditom osigurao 2,1 milijun kuna, od ukupno 3,2 milijuna kuna investicije. Ulaganje je realizirano 2011., a ove je godine OPG Vidaković prvi put u punom pogonu.

Obiteljski biznis
Kako je plastenik Vidakovićevih, koji se prostire na 10.000 četvornih metara, odnosno na jednome hektaru, visokotehnološki proizvodni pogon, Dražen Vidaković je i formalno i stvarno upravljanje obiteljskom tvrtkom prepustio svojem sinu Mateju, koji od 2009. obavlja funkciju direktora.  Kako, naime, složno naglašavaju Dražen i Matej, suvremeno povrtlarstvo nije više puko prekapanje zemlje već vrhunska agrotehnika, gdje se gnojivo i druge supstance dodaju na grame, a istodobno se svakodnevno obavljaju analize mikroskopom i ostalim uređajima. "Ja sam diplomirani pravnik i o agrotehnologiji znam ono što su me naučili u poljoprivredno-savjetodavnoj službi, na predavanjima te iz vlastitog iskustva. Matej je, za razliku od mene, odlučio studirati agronomiju te je mnogo upućeniji u tu problematiku, a garancija je i da ćemo i u budućnosti imati konkurentnu proizvodnju", kaže Dražen Vidaković. Matej je student četvrte godine agronomije u Osijeku te je svakodnevno i u fakultetskim učionicama i laboratorijima, kao i obiteljskom plasteniku. Do gradnje plastenika Vidakovićevi su proizvodili 70-ak tona povrća godišnje. Ove godine očekuju urod od ukupno 210 tona, a idućih godina i više od 250 tona. Trenutačno polovicu njihove proizvodnje, na 5000 kvadrata, zauzima rajčica, koja je zastupljena sa 12.600 sadnica. Paprike proizvode na 2000 četvornih metara, a jagode na 500 kvadrata. Matej Vidaković objašnjava da su studiju isplativosti radili na bazi prosječne cijene povrća od pet kuna za kilogram. No, cijene toliko osciliraju da je paprika, primjerice, u protekle tri godine stajala od dvije do 18 kuna za kilogram. Iako im cijena predstavlja određenu neizvjesnost, ugovori o isporuci povrća nekolicini domaćih trgovačkih lanaca daju im stabilnost. 

Širenje i zapošljavanje
Ulazak u Europsku uniju ne bi trebao znatnije utjecati na njihov posao, procjenjuje Matej Vidaković. No, postoji bojazan da bi domaći trgovci mogli uskladištiti veće količine jeftina uvoznog voća i povrća te onda izazvati pomutnju među domaćim proizvođačima. Unatoč svemu, ovaj OPG planira širenja na 2,5 hektara plastenika. Kako je ovo prva godine njihove intenzivne proizvodnje, ukazala se i potreba za 10-ak radnika. Sa širenjem poslovanja očekuju zapošljavanje ukupno 20-25 radnika. 

U grijanje na biomasu uložili oko 100.000 eura

Šest puta jeftinije od plina  

Staklenik Vidakovićevih ne ovisi o vremenskim uvjetima jer se sva proizvodnja odvija pomoću briketa kokosa iz kojih rastu sadnice. Riječ je o ekološkom materijalu koji se nakon korištenja (postoje jednogodišnji i dvogodišnji blokovi) vrlo lako zbrine, bez utjecaja na okoliš - u humus. Iako ponajprije zbog ekonomskih razloga, a i ekoloških, ovaj OPG za zagrijavanje plastenika koristi biomasu. Matej Vidaković objašnjava da je posrijedi bila investicija od 100-injak tisuća eura, no da je godišnja ušteda velika, gotovo šest puta jeftinije nego da se koristi plin.

Komentari (1)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!