Ne očekujemo previše od najavljene sjednice Vlade u četvrtak na kojoj bi se trebalo odlučivati o financijskim potporama za tekstilnu i obućarsku industriji zbog očuvanja zaposlenosti.

Kinezi dolaze
To je za Poslovni dnevnik izjavio Mario Lešina, direktor i suvlasnik varaždinske industrije obuće Midal i predsjednik Vijeća kožarsko-obućarske industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U posljednje tri godine tekstilna i obućarska industrija dobile su oko 300 milijuna kuna potpora, od čega je trećina pripala kožarsko-obućarskoj. Lešina kaže da je to kap u moru u odnosu na izvozne rezultate, jer se godišnje kože i obuće izveze za najmanje milijardu i pol kuna. Međutim, nužno je redefinirati strategiju razvoja ovih industrija donesenu još u vrijeme konjukture po kojoj se potpore i dodjeljuju. Midal nije otpustio nijednog od 400 radnika, jer je našao tržišnu nišu. Izvoze 90 posto ortopedske obuće, a imaju i vlastiti program ženke visoke mode. Lešina dodaje kako su i plaće više od onih koje pokazuje statistika u sektoru kožarsko-obućarske industrije po kojoj one iznose tek 59% od prosjeka u prerađivačkoj industriji. Naš sektor je, tumači, uglavnom privatiziran, nemamo visoke menadžerske ugovore i svu dobit reinvestiramo i koristimo za očuvanje radnih mjesta. Problem je što nema stručnih ljudi na tržištu, pa se oni u čije obrazovanje su tvrtke investirale ne otpuštaju. Plaća u Midalu kreće se od 2900 kuna na više. U tim industrijama radi 8000 zaposlenih što je daleko manje nego u tekstilnoj i odjevnoj, ali nije bilo većih otpuštanja. Prednost Midala, primjerice, u odnosu na kineske i druge azijske proizvođače jeftine obuće je u tomu što opskrbljuju manje trgovine koje trebaju manje količine i spremni su platiti kvalitetu koja uključuje niže transportne troškove.

Zabranjena koža
Nada Zver, direktorica i suvlasnica Ivančice iz Ivanca, koja ima svoj dio tržišta dječje obuće, kaže da su po zaposlenom radniku dobili na ime poticaja samo 8% sredstava od iznosa koji su uplatili za poreze i doprinose. Smatra da su potpore, ovako kako se sada dodjeljuju, samo rasipanje novca.Božo Ljubić, direktor Tvornice kože Psunj, žali se na inspekcije koje ne kontroliraju uvoz obuće i kože. Proizvodnja kože je skupa zbog ekoloških propisa, dok je ona koja se uvozi po upola manjoj cijeni iz Kine ili Argentine sumnjive kvalitete. Mnogi se pitaju uvozi li se u Hrvatsku i obuća koju su inspekcije zabranile za prodaju u svojim državama.

O sektoru

Nenaplaćena potraživanja
U kožarsko-prerađivačkoj industriji registrirane su 124 tvrtke koje ostvaruju 2,36 milijardi kuna prihoda i imaju 567 mil. kuna nenaplaćenih potraživanja. Investicije po zaposlenom, prema podacima HGK, iznose 5000 kuna