Stanovnici Donje Šemnice, mjesta udaljenog svega nekoliko kilometara od autoceste Zagreb – Macelj i Roses Outlet Centra u Sv. Križu Začretje, samoinicijativno ljetom uređuju bazen i kupalište, zapušteno više od trideset godina. Kupalište Šemničke Toplice u vlasništvu su grada Krapine, koji se dosad nije potrudio urediti ih ili pronaći kupca i investitora za njihovu obnovu.Simpatična je akcija mještana Šemničkih Toplica, rekao je Ernest Svažić, direktor Turističke zajednice općine (TZO) Krapinske Toplice i predsjednik Zajednice wellness turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK). Međutim, dodaje, prestrašno je da razvoj, odnosno u ovom primjeru elementarno funkcioniranje topličke destinacije, ovisi o inicijativi grupe pojedinaca.
Šemničke Toplice nalaze se u županiji u kojoj je tim Akademije medicinskih znanosti pobrojao 20 lokacija s prirodnim činiteljima za razvoj zdravstvenog turizma, podsjeća Svažić. Trenutačno je u županiji u funkciji šest toplica, a od njih samo su dvoje, Terme Jezerčica i Terme Tuhelj, posljednjih godina ozbiljnije investirale u obnovu kapaciteta. Primjerice, podsjeća Svažić, Krapinske Toplice već su više od deset godina gradilište i svi se nadaju kako će do kraja ove godine napokon biti otvorena vrata novog vodenog centra. Osim potvrđenog medicinskog renomea, toplicama bi se vratio i povijesno zasluženi kupališni image. Često se u raspravama o hrvatskom topličkom i zdravstvenom turizmu, kazuje nadalje naš sugovornik, navodi da su zakoni i naša maritimna orijentacija limitirajući činitelji razvoja takvih oblika turizma. Međutim, primjeri poput Daruvarskih Toplica, pokazuju da se i u postojećem okviru, pa i kroz poduzeće u vlasništvu grada može pronaći modus za razvoj. Naime, u Daruvaru je gradska uprava osnovala posebnu tvrtku, komunalno poduzeće koje brine o kupališnim bazenima koji su bili u sklopu Daruvarskih Toplica, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju. Svažić nastavlja: “Šemničke Toplice su u tužnoj skupini resursa poput Bizovačkih ili Sutinskih, s kojima vlasnik, uglavnom lokalna uprava ili država, ne zna što bi. Kad se izvještava o hrvatskim toplicama, o njima se uglavnom govori kao o izletničkim odredištima. Međutim, primjeri poput Termi Tuhelj, Sv. Martina ili Istarskih toplica, pokazuju da je riječ o potencijalu koji treba plasirati na međunarodno tržište”, tvrdi Svažić. Razumljivo da naše toplice nisu mogle pratiti procvat svjetske spa industrije devedestih, ali žalosno je što nisu i intenzivnije prisutne u promotovnim aktivnostima Hrvatske turističke zajednice.
Šemničke toplice
Zimi igralište, ljeti kupalište
“Nas dvadesetak u ljeto kosimo travu, čistimo smeće i bazen. Vodu kloriramo i ona je u bazenu dva do tri dana. Uveli smo zanimljiv način punjenja vodom tako da se bazen sada može i isprazniti. Trebalo bi ga i obojiti i slično, ali nemamo novca”, rekao je Zlatko Bakliža, vlasnik vodoinstalaterskog obrta i mještanin Donje Šemnice. Gradonačelnik Krapine koji je podrijetlom također iz Šemnice, poručio je da uz bazen može samo postaviti ploču “Zabranjeno kupanje”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Danonočno kupanje u Krečavesi kraj zeline treba doći pogledati.
U Hrvatskoj postoji tradicija iskorištavanja geotermalne energije iz prirodnih izvora u medicinske svrhe i za kupanje. Brojne toplice koriste upravo geotermalnu energiju (Varaždinske Toplice, Daruvarske Toplice, Stubičke Toplice, Lipik, Topusko itd.). Proizvodnja geotermalne vode za navedene toplice prije se vršila kroz prirodne izvore, dok se danas uz prirodni protok koristi geotermalna voda iz plitkih bušotina. Ukupno postoji 28 nalazišta, od kojih je 18 u upotrebi.
INA-Naftaplin je 1970-ih godina započela s istraživanjem rezervi nafte i plina na poljima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Istražne bušotine pokazale su postojanje izvora tople vode. Najviše istražena ležišta, a ujedno i ležišta s najvišom temperaturom geotermalnog fluida su ležište u blizini Koprivnice (Kutnjak-Lunjkovec) i Bjelovara (velika Ciglena).
40 godina kasnije nezamisliv i neoprostiv zastoj.
Zašto?
1998. godine Energetski institut “Hrvoje Požar” je pripremio program korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj, koji pokazuje da Hrvatska ima nekoliko srednjetemperaturih geotermalnih izvora s relativno niskim temperaturama geotermalne vode u rasponu od 100 do 140°C, pomoću kojih je moguća proizvodnja električne energije, npr. Lunjkovec (125°C), Ferdinandovac (125°C), Babina Greda (125°C) i Rečica (120°C). No, konkretne inicijative za gradnju geotermalnih elektrana pokrenute su tek posljednjih godina. Za proizvodnju električne energije iz srednjetemperaturnih geotermalnih izvora dolaze u obzir elektrane s binarnim ciklusom, bilo s organskim Rankineovim ciklusom (ORC) ili Kalina ciklusom.
U literaturi se Kalina ciklus navodi kao termodinamički povoljniji ciklus od ORC, tj. koji postiže veću termodinamičku iskoristivost i daje više snage. S druge strane, spoznaje autora objavljene u prethodnim radovima, a predstavljene i na 3. međunarodnom forumu o obnovljivim izvorima energije ovdje u Dubrovniku, dobivene na temelju proračuna za srednjetemperaturni geotermalni izvor u Hrvatskoj (Velika Ciglena) s relativno visokom temperaturom geotermalne vode (175°C) pokazuju suprotno. ORC je termodinamički bolji od Kalina ciklusa. To se objašnjava relativno visokom temperaturom geotermalne vode kao i relativno visokom prosječnom godišnjom temperaturom zraka za hlađenje u kondenzatoru (15°C), koja ima nepovoljniji utjecaj kod Kalina ciklusa nego kod ORC-a. U ovom će se radu usporedba ORC i Kalina ciklusa provesti za srednjetemperaturno geotermalno polje s relativno niskom temperaturom geotermalne vode (125°C) i ponovo uz relativno visoku prosječnu godišnju temperaturu zraka za hlađenje u kondenzatoru (15°C): konkretno za geotermalno polje Lunjkovec. Usporedba ORC i Kalina ciklusa će se provesti na temelju rezultata energetske i eksergetske analize.
Konačni cilj usporedbe je predložiti povoljnije binarno postrojenje, bilo s ORC ili Kalina ciklusom, za srednjetemperaturne geotermalne izvore u Hrvatskoj s relativno niskim temperaturama geotermalne vode.
14 godina kasnije nezamisliv i neoprostiv zastoj.
Zašto?
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)
Uključite se u raspravu