Oko polovine svjetske populacije danas živi u gradovima, a do 2025. godine u gradovima će živjeti 60 posto ljudi. Gradovi su ključni potrošači električne energije. Ujedinjeni narodi očekuju da će se 90 posto rasta svjetske populacije do 2030. godine odvijati u gradovima. Uz te brojke teško je zamisliti proizvodnju električne energije bez klasičnih termoelektrana. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan rast iskorištavanja obnovljivih izvora energije, fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije nedostatna je za održavanje omjera potražnje i potrošnje, a dodatno otežava nepovezanost obnovljivih izvora energije s postojećom elektroenergetskom infrastrukturom. Potražnja i potrošnja enormno rastu, a takav trend nastavlja se bez obzira na stalna upozorenja o globalnom zagrijavanju. Dakle, ne možemo ih ugasiti samo tako jer ne bismo imali dovoljno električne energije. Što se može učiniti da se barem smanje emisije štetnih tvari koje su posljedica naše velike potražnje? Mogu li se “zeleni” i “crni” naći na pola puta?

Sustav nadzora
Danas termoelektrane unapređuju proizvodnju električne energije i smanjuju svoj štetni utjecaj na okoliš. Tako se zapravo “brinu” o okolišu. Ugrađuju dodatne plinske turbine, ugrađuju posebne uređaje za pročišćavanje emisijskih plinova, provode rekonstrukciju i modernizaciju postojećih postrojenja. Proizašli iz dugogodišnjeg iskustva u fosilnim termoelektranama, Siemensovi proizvodi SPPA (Siemens Power Plant Automation) upravo su ono što treba moderna termoelektrana. Osiguravaju raspoloživost, fleksibilnost i profitabilnost u proizvodnji električne energije. To su provjerena rješenja za optimiziranje funkcija postrojenja (procesa), za održavanje i servisiranje te upravljanje termoelektranom. Pomoću takvih sustava termoelektrana radi učinkovitije uz manje emisija i onečišćenja okoliša. Siemensov sustav za nadzor i upravljanje procesima u termoelektrani i sustav za optimiziranje procesa inteligentni su sustavi koji pomažu u smanjenju emisija. Optimiziranjem procesa sagorijevanja ugljena utječe se na razinu emisija. Razmišljanjem unaprijed postižu se niže emisije, bolja ekonomija potrošnje goriva (ugljena), a produžava se i životni ciklus elektrane. Za vrijeme procesa sagorijevanja ugljena pojavljuju se zagađivači poput ugljičnih oksida (COx), sumpornih oksida (SOx) i dušikovih oksida (NOx). SO2 i NOx izazivaju pojavu kiselih kiša, a CO2 je najodgovorniji plin za pojavu efekta staklenika.

Ograničena temperatura
Izgradnjom postrojenja za odsumporavanje može se ukloniti 90% SO2. Takva su postrojenja vrlo skupa, ali se uglavnom primjenjuju po svijetu. Najbolji način za smanjenje CO2 emisija je unaprijediti učinkovitost proizvodnje električne energije. Dobar primjer je fosilna termoelektrana u Elverlingsenu u Njemačkoj gdje se optimizacija procesa izgaranja postigla laserskom tehnologijom. Nažalost, za smanjenje NOx emisija ne postoji praktična metoda. Najčešće se NOx emisije nastoje smanjiti ograničenjem temperature plamena ili količinom kisika u plamenu. U tu svrhu ugrađuju se novi gorionici sa smanjenim NOx emisijama. S novim gorionicima i primjenom naprednih sustava za nadzor i upravljanje procesima termoelektrane (osobito generatorom pare i smanjenja NOx emisija) postižu se zakonski zadane razine emisija.

Anja Mahečić, menadžer upravljanja kvalitetom u Siemensu Hrvatska