Započela je izrada novog Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanje (NPPZ) pa je tim povodom održan sastanak Radne skupine koju čine četrdeset predstavnika institucija koje će ga izrađivati, a odnositi će se na iduće dvogodišnje razdoblje. Nacionalni plan za poticanje zapošljavanje izrađuje se na temelju Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja (JAP), a kojeg je Vlada RH usvojila u travnju 2008. godine. S obzirom da sadašnji Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2009.-2010. ističe krajem ove godine, potrebno je napraviti novi za iduće dvogodišnje razdoblje.

Uspješne mjere ostaju
Očekuje se da novi NPPZ ima samo one mjere iz prošlog plana koje su bile uspješne i dale su dobre rezultate ali da ima neke nove mjere, posebice koje će se odnositi na dvije najosjetljivije skupine stanovništva: dugotrajno nezaposlene i mlade bez radnog iskustva. Treba podsjetiti da cjelokupni Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja uključuje više od 150 mjera, koje su u nadležnosti gotovo svih ministarstva te državnih zavoda kao i agencija, ali i neprofitnog tj civilnog sektora, to je oko trideset institucija. Ipak, direktne mjere za zapošljavanje, koje doprinose stvaranju ili čuvanju radnih mjesta i zapošljavanju, mahom su one u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i onih ministarstava koje utječu na razvoj poduzetništva, jer znamo da poduzetništvo stvara radna mjesta. Mjere koje su u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tj koje se direktno odnose na tržište rada uglavnom će biti podjednake kao i u prošlom razdoblju. Zakon o očuvanju radnih mjesta (popularno nazvan Zakon o neradnom petku) u sadašnjem obliku prestaje vrijediti krajem godine jer je dao slabe rezultate. Tako je od 200 milijuna planiranih kuna za očuvanje radnih mjesta “potrošeno” samo nekoliko desetaka tisuća kuna. No, zato će preostala sredstva biti preusmjerena na aktivnu politiku zapošljavanja. Očekuje se da će se započeti provoditi nova mjera za mlade bez radnog iskustva, a vjerojatno će biti osmišljena i nova mjera usmjerena na nepuno radno vrijeme koja uključuje moguće potpore za slučaj kada zaposlenici dijele jedno radno mjesto. Očekuje se da će broj nezaposlenih tijekom jeseni/zime ponovno imati uzlaznu putanju i dostići najgore brojke iz prošlosti. Stopa zaposlenosti u RH je vrlo niska i iznosi 56 posto, što znači da u dobnoj skupini od 15 do 64 godine života samo oko pola stanovništva je radno aktivno tj samo pola stanovništva radi. Planirana stopa zaposlenosti, prema Strategiji EU 2020, na području EU do 2020. godine je 70 posto, a ti će ciljevi biti za Hrvatsku nedostižni ukoliko se nastavi ovako slab rast stope zaposlenosti.

Posuđivanje novca
Treba podsjetiti također da će dva zakona koja su u pripremi, a donijeti će se do kraja ove godine, Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o mirovinsko osiguranju znatno utjecati na tržište rada tj na korisnike iz državnog proračuna. Zakon o mirovinskom osiguranju utjecat će i već jest na novi priljev umirovljenika, a za koje treba osigurati mirovine, za koje već i sad svake godine nedostaj sredstava. Podsjećamo da godišnje za mirovine treba prikupiti oko 35 milijardi kuna, dok se iz doprinosa prikupi samo oko 19 milijardi. Za preostalo treba namaknuti novce. Posuđivanjem. Zakon o socijalnoj skrbi pokušat će, a ne znamo da li će to i uspjeti, preurediti sadašnji sustav u kojem je nepoznato koliko se naknada prima iz različitih izvora. Zna se da je oko 100.000 korisnika socijalnih naknada, a za oko 44.000 se smatra da su radno sposobni, što znači da bi eventualno mogli raditi (kada bi posla bilo). Ipak, treba znati da Hrvatska ukupno ima mali udio troškova za socijalnu pomoć, pa su ti troškovi niži nego u EU, prije desetak godina udio za troškove socijalne zaštite iznosili su 0,4% BDP-a, danas iznose oko 0,8% BDP-a, što je još uvijek niže od razine EU. Očekuje se da će novi Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja biti usvojen do kraja godine. Planirana financijska sredstva za mjere za poticanja zapošljavanja, definirana su rebalansom proračuna. Ona ukupno, za gore spomenutih oko 150 mjera, iznose više stotina milijuna kuna, a od čega će za mjere HZZ-a biti osigurano oko 185 milijuna kuna za 2011. godinu.