Nedostatak kadrova i novca glavni problemi

Autor: Sandra Livajić , 26. lipanj 2008. u 06:30

Osnivanjem Klastera male brodogradnje 30 članica toga udruženja ponajprije želi osmisliti zajednički marketinški nastup na tržištu

Klaster male brodogradnje u Hrvatskoj okuplja 30 malih brodograditelja i obrta koji su vezani uz proizvodnju u toj branši koji zajedno proizvedu oko tisuću plovila godišnje, a godišnji prihod im je oko 45 milijuna eura. Ante Jukić, direktor Klastera, ističe da su nautički sajmovi u Düsseldorfu, Zagrebu i Genovi tri strateška sajma na kojima će zajednički nastupati domaći brodograditelji okupljeni u Klaster kako bi se brendirala hrvatska mala brodogradnja. No problem je, ističe Jukić, svojevrsna inertnost članica Klastera. “Odrednica nam je zajednički marketinški nastup na tržištu. Do 30. lipnja je trebalo predati smjernice za nastup Klastera male brodogradnje na predstojećem sajmu nautike u Düsseldorfu. Od 30 članica tek su mi dvije odgovorile. Problem je negdje duboko u mentalitetu, čini se”, kazuje Jukić.

Program obnove
Predsjednik prošle godine osnovanog Klastera smatra da prostora za nove članice, kao i nove tvrtke koje će proizvoditi brodove ima, no iz korijena bi se trebao promijeniti način rada. Naime, svi rade sve što znatno poskupljuje proizvod. Riješenje bi bilo, smatra Jukić, da se tvrtke na neki način specijaliziraju za pojedine dijelove broda, odnosno da se proizvodi serijski. “Potreban je sinergijski efekt što bi konkretno značilo da svaka članica Klastera unese svoj najbolji dio posla. Čvršće povezivanje unutar Klastera je neophodno. Dok god ne postignemo taj sinergijski efekt, kaskat ćemo na tržištu”, pojasnio je prvi čovjek Klastera te ističe kako su deklarativno svi uvijek za, no konkretni pomaci još su mali. Ljudi se boje da će se izgubiti u velikoj konkurenciji, odnosno da će im netko oduzeti njihov dio kolača pa su nepovjerljivi. Osnovni problem s kojim se susreće mala brodogradnja je nedostatak kvalificiranog kadra. Sada samo riječki Strojarsko-brodograđevni fakultet ima katedru za malu brodogradnju. Drugi problem s kojim se susreću mali brodograditelji je nedostatak dovoljno velikog prostora za hale, koji ne može biti manji od stotinjak metara četvornih. Velik problem je i nedostatak novaca. Pojedina mala brodogradilišta ušla su u Vladin program obnove ribarske flote, no inače mala brodogradnja nema državne poticaje. Problem je i nabava sirovine za gradnju brodova koja se uglavnom kupuje u inozemstvu, što u konačnici znatno poskupljuje proizvod. Malu brodogradnju valja dići na višu razinu kako bi bila konkurentna. Na svjetskim tržištima dominiraju velike korporacije koje imaju tradiciju i kojima domaća brodogradilišta bez udruživanja ne mogu konkurirati. Hrvatski proizvođači malih brodova prošle su godine proizveli oko dvije tisuće plovila vrijednih oko 80 milijuna eura. Godinu dana prije proizvedeno je 1030 plovila (150 gumenjaka), 520 brodica manjih od 7,5 metara, 350 većih od 7,5 metara i 10 radnih brodova. U Hrvatskoj 120 tvrtki proizvodi razne brodove i brodice za sport i razonodu. Na otocima je registrirano 13 brodogradilišta i 14 proizvođača brodica. Ukupno je u maloj brodogradnji u Hrvatskoj zaposleno 2308 radnika, dvostruko više nego prije pet godina. Od 83 proizvođača plovila njih 12 su srednja brodogradilišta koja ostvaruju polovicu prihoda. Zajedno s remontom i servisom u maloj brodogradnji već je oko 140 tvrtki i obrtnika. Mala brodogradnja zapošljava oko dvije tisuće ljudi, što je dvostruko više nego prije pet godina. U svom programu domaći mali brodograditelji imaju sve, od sandolina i pedalina preko gumenjaka, obiteljskih motornih brodica, jedrilica do pedesetmetarskih jahti. Hrvatska je prije petnaestak godina imala samo pet proizvođača plovila za sport i razonodu, a sada su naše brodice po kvaliteti konkurentne plovilima iz najrazvijenijih zemalja Europske unije.

Rast izvoza
U Hrvatskoj se danas proizvodi sve što je potrebno za opremanje brodica, od motora preko visoko vrijednih boja do hladnjaka, a brodograditelji imaju zastupnike u brojnim europskim zemljama i brodove prodaju diljem svijeta. Izvoze u Italiju, Njemačku, Francusku, Rusiju, Bugarsku, Rumunjsku, Maroko, Tunis, Afganistan i Indiju. Polovicu ostvarenog prihoda ostvaruju srednja brodogradilišta kojih je 12. Brodovi se izvoze u Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku, Nizozemsku, Francusku, Švedsku i Veliku Britaniju, a tri gumenjaka su izvezena i u Turkmenistan. Oko 60 posto proizvedenih brodova u malim brodogradilištima ide u izvoz. Izvoz brodova raste iz godine u godinu, pa je tako u 2004. godine izvezeno plovila u vrijednosti 20,5 milijuna dolara, godinu poslije vrijednost izvezenih plovila bila je 26,5 milijuna dolara, što je povećanje od čak 30 posto, dok je 2006. ukupna vrijednost izvezenih plovila iznosila 28,1 milijun dolara. Prošle godine vrijednost izvezenih plovila procjenjuje se na 35 milijuna dolara. Hrvatska mala plovila sve se više spominju u nautičkim krugovima kao “butik roba” jer se plovila opremaju prema želji kupca, što nije moguće kod velikih proizvođača plovila. Razvidno je da hrvatska nautička proizvodnja bilježi stalan rast, čemu pridonosi i Klaster male brodogradnje osnovan u rujnu prošle godine u sklopu hrvatske izvozne ofenzive. U trenutku osnivanja Klastera male brodogradnje u članstvo je pristupila 21 tvrtka od kojih 13 proizvođača plovila, a već danas Klaster ima 30 članova, što svjedoči o zanimanju malih brodograditelja i proizvođača opreme za brodice za zajedničko istupanje na tržištu. Klaster male brodogradnje prvi se put predstavio europskoj javnosti na 39. međunarodnom sajmu brodova i jahti “Boot Düsseldorf 2008”. Za širu europsku javnost hrvatska mala brodogradnja još je nepoznanica i nastup u Njemačkoj pridonio je približavanju domaćih brodograditelja europskom tržištu. U Hrvatskoj postoje dva klastera koja okupljaju male brodograditelje. Uz spomenuti postoji i Hrvatski klaster brodogradnje (HKB) pri HUP-u. I dok se Klaster male brodogradnje više bavi morem, ovaj je orijentiran na kopno i gradnju riječnih brodova. Hrvatski klaster brodogradnje ima 28 članica i 1750 zaposlenih. Hrvatski klaster riječne brodogradnje fokusiran je na malu riječnu brodogradnju, remont brodova te gradnju različitih plovila za parkove prirode i patrolne brodove. Inače, u Europi se malom brodogradnjom bavi oko 37.500 tvrtki s gotovo 300.000 zaposlenih, a procjenjuje se da je tržište vrijedno 23 milijarde eura. Vrijednost kupnje novih plovila je sedam milijardi eura, a jača trend kupnje velikih plovila, uključujući megajahte, te kupnja glisera i jedrilica. Najam i čarter potiču ekspanziju tržišta.

Komentirajte prvi

New Report

Close