Najbolji i najlošiji scenarij: posljedice gospodarske krize na hrvatsko gospodarstvo

Članovi Redakcijskog savjeta, ekonomisti i menadžeri iznose svoje optimistične i pesimistične prognoze

Najbolji scenarij je onaj u kojem ćemo imati sreće i proći kroz krizu bez MMF-a no to će ovisiti o razvoju događaja na globalnom tržištu, a najlošiji je ovaj s daljnjim padom aktivnosti i potrebom novog rebalansa u uvjetima i dalje bitno smanjenog priljeva kapitala, kaže Velimir Šonje (Arhivanalitika).

Najbolji scenarij je preusmjeravanje negativnih trendova pada BDP-a i povratak na rast, porast zaposlenosti i smanjivanje nezaposlenosti u kratkom roku - do jeseni 2009. Najgori je dugotrajno negativni gospodarski rast, zadržavanje visoke razine javne potrošnje, neprovodjenje reformi, znači i zadržavanje krize u 2010. te u kasnijim razdobljima, ističe Predrag Bejaković, (Institut za javne financije). Izlazak Hrvatske iz krize, koja je još u toku i ravna je svjetskoj vremenskoj nepogodi bez presedana, ovisi prije svega od europskog i svjetskog konteksta, dok dugoročni scenarij u najvećoj mjeri ovisi od radikalnih unutarnjih mjera, i to osobito reformi, smatra Krsto Cviić. Najbolji scenarij je da se zaustave negativni trendovi te da se redefiniranjem odnosa prema razvojnoj politici pronađu rješenja za nadvladavanje krize. Razvoj je ključna riječ za izlazak iz krize, Goran Granić (EI Hrvoje Požar). “Najbolji je scenarij da Vlada hitno i energično pristupi realizaciji antirecesijskih mjera, od kojih nažalost za sada nismo imali prilike vidjeti i osjetiti puno, zatim, da značajnije ne podbaci turistička sezona, i da se dodatno stimulira gospodarstvo što bi preokrenulo evidentni trend pada BDP-a. Ako u međuvremenu, prvo u SAD-u, pa onda u Europi, dođe do oporavka, 2011. godinu mogli bismo dočekati sretniji i zadovoljniji no danas. U najcrnjem scenariju, moguć je pad prihoda od turizma veći od 20 posto, neuspjeh plasmana euroobveznica, još brži pad BDP-a od ovoga kojemu svjedočimo, uz masovna otpuštanja. Jasno je što bi to značilo za socijalnu stabilnost. Uz to, ako istodobno, umjesto oporavka, na europskom financijskom tržištu, kao posljedica dugotrajne recesije, dođe do kolapsa banaka izloženih prema istočnoeuropskom tržištu, mogao bi uslijediti novi krug financijske krize, čime bismo upali u spiralu kojoj bi se teško nazirao kraj. Nadam se da će ovaj pesimistični scenarij ipak ostati u sferi teorije”, zaključuje Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma. Najbolji scenarij je da se sačuva makroekonomska stabilnost tako da čim krene u globalnim okvirima rast budemo zajedno u uzlaznoj putanji, a najlošiji je da postupno uđemo u kaos iz kojeg će nam za izlazak trebati puno vremena i živaca, Damir Kuštrak (Agrokor). "Teško je tako decidirano predviđati. Ionako su mnoge procjene pridonijele nervozi, a možda i psihozi koja je pomogla razbuktavanje krize. Najbezbolniji izlazak iz krize može se ostvariti donošenjem kvalitetne strategije koja će omogućiti brzi oporavak gospodarstva.

Naravno da izlazak iz krize ovisi i o trendu svjetskog gospodarstva, o čijem će kretanju u idućem razdoblju ovisiti strane investicije u Hrvatskoj. Na situaciju će svakako utjecati i turistička sezona i priljev deviza koje bi trebale omogućiti daljnju stabilnost kune, te potezi HNB-a prema poslovnim bankama. Ukoliko HNB bude dosljedan, a Vlada napravi kvalitetnu strategiju izlaska iz krize hrvatsko bi gospodarstvo moglo očekivati oporavak paralelno s ostalim svjetskim gospodarstvima“, smatra Igor Oppenheim, (Ingra). ”Najbolji i najlošiji scenarij ovise o oporavku u Americi koji bi potaknuo oporavak u Europi, pa bi na repu tih događanja ponovo došlo do značajnijeg rasta. Mi smo mala privreda koja dosta zaostaje za Europom (Hrvatska je tek 2007. prešla 60% prosjeka EU27, i to zato jer je taj prosjek pao pridruživanjem novih zemalja, osobito Bugarske i Rumunjske) i koja ima veliki potencijal rasta kako bi uhvatila prosjek Europe, tako da nije bilo niti prevelikog (neopravdanog) rasta, pa tako neće biti niti velikog pada. Najgori scenarij je životarenje s nultim rastom 2009. i 2010. godine uz velike rate vanjskog duga koje treba otplatiti", ističe Josip Protega, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke. Ako je krajnji rezultat izlazak iz krize, onda je teško govoriti o lošim scenarijima. Bitno je da se kriza preživi i da u što skorije vrijeme osjetimo pozitivne rezultate u svom poslovanju. Posljedice ove krize će se zasigurno osjećati idućih nekoliko godina. Mišljenja sam da će se najveće promjene dogoditi u financijskom sektoru, koji je zadnjeg desetljeća podsjećao više na jednu virtualnu igraonicu gdje se novac brže okreće nego u kockarnicama Las Vegasa, nego na krvožilni sustav ekonomije i svih njenih dijelova. Također sam mišljenja da je ova kriza dobrodošla iz razloga što smo počeli gubiti osnovne vrijednosti i načela u poslovanju, te da će nam pomoći da ponovo počnemo cijeniti realnu ekonomiju, naglašava Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!