Osnivanje prvog klastera male brodogradnje, čija se skupština održala u prošlog petka u Dvorani Transadrie u Rijeci, prošlo je u konspirativnom tonu jer su osnivači, nakon uvodne riječi gdje su kratko pojasnili značaj osnivanja Klastera male brodogradnje d.o.o., zamolili nazočne novinare da napuste sjednicu – na koju su uredno bili pozvani – i vrate se za par sati. Neubičajena praksa za ovakav tip skupova osobito ako se apostrofira činjenica da osnivanje klastera podupire Vlada RH koja za prvu godinu rada Klastera izdvaja čak 5 milijuna kuna na ime poticaja a samu osnivačku skupštinu organizirali su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, te Sektor za industriju pod kojim je i Mala brodogradnja u okviru Hrvatske gospodarske komore. Klaster će voditi direktorica Nina Subašić. Iako je u Hrvatskoj registrirano oko 80 obrta i tvrtki koji se bave malom brodogradnjom, svega 20 ih se pojavljuje u članstvu novoosnovanog Klastera. Većina obrta reegistrirana je na području Splita i Solina, dok je iz riječkog prstena u Klaster pristupilo svega četiri proizvođača male brodogradnje. Predsjednik Udruženja male brodoradnje pri HGK Boris Vukušić objašnjava da je cilj osnivanja klastera izlazak malih brodograditelja na međunarodno tržište. Hrvatska se brodogradnja temelji na kvaliteti i doista možemo konkurirati bilo kojoj svjetskoj brodogradnji po finalnom proizvodu. No, hrvatsko je tržište malo a kupovna moć niska te je potebna pomoć maloj brodogradnji u iskoraku na vanjska tržišta – rekao je Vukušić. Naime, činjenica jest da je sektor male brodogradnje, iako najslabije poticano gospodarstvo konkretnim potezima, vjerojatno jedno od najpropulzivnijih grana industrije u Hrvatskoj. To je vidljivo osobito zadnje dvije do tri godine. Broj poduzetnika u ovoj branši dosegao je čak 80 registriranih malih brodograditelja u zemlji čiji se uratci mogu vidjeti u sve većem broju izloženi na specijaliziranim priredbama, poput aktualnog riječkog sajma nautike koji je zaključen u nedjelju, u sjeni NATO flote privezane preko puta sajmenog prostora u luci, uz riječki lukobran.

Vukušić ističe da će financije odobrene Klasteru od strane Vlade koristiti za plaćanje klaster menadžmenta, najma prostora – sjedište će ovog klastera biti u Zagrebu, u Brodarskom Institutu – ali i izrade vizualnog identiteta Klastera, kao i nastupa njegovih članova na međunarodnim sajmovima. Do sada su troškove snosili sami mali brodograditelji, pojedinačno. Osnovni problemi na koje nailaze mali brodograditelji u razvijanju djelatnosti su nedostatak adekvatnog prostora za izgradnju hala, navodi Vukušić, potom nedostatak novaca (odnosno otežani pristup kapitalu, dakle procedura dobijanja kredita kod komercijalnih banaka) te visina pratećih kamatnih stopa i općenito sve birokratske prepreke koje prate male brodograditelje. On pretpostavlja da će se sve ove barijere lakše premostiti osnivanjem Klastera. Ulaskom u EU i mali brodograditelji će dobiti konkurenciju. Smisao klastera nije da jedan odskače već da su svi uravnoteženi, da se možda neki posao podijeli odnosno da proizvod odradimo zajednički – nastavlja Vukušić, koji ponavlja da je gradnja broda izvoz a put do njega olakšava Klaster te jamči opstojnost. Na novinarsku opasku da je ipak u odnosu na ukupan broj malih brodograditelja u Hrvatskoj, njih 80 registriranih, svega 20 pristupilo članstvu prilikom osnivanja klastera, te da među tih 20 nema nekih od najstarijih malih brodograditelja koji su se kroz vrijeme i rad već afirmirali te ih jasno prepoznaju inozemna tržišta – poput Pičuljana sa Raba, ili malih brodograditelja s Malog Lošinja ili Ugljana – Vukušić odgovara da je tome možda razlog tradicionalna sklonost domaćih ljudi koji od noviteta na tržištu iščekuju potvrđivanje. Ljudi baš i ne znaju što je klaster i nisu svi na istom nivou razmišljanja – tumači Vukušić, odgovorivši dalje da je osnivanju Klastera prethodila kampanja elokventnih predavača na terenu koji su poduzetnicima objašnjavali značaj i prednosti udruženja poput Klastera za njihov posao i opstanak na tržištu.

Visoka kvaliteta i niska cijena, a slaba reklama

Domaći su mali brodovi i jahte proizvedene kao visokokvalitetni, po zanimljivim projektima u kojima ne manjka inovativnih elemenata osobito u rješenju trupa ili pak interijera. Njihove konačne prodajne cijene na tržištu danas su izrazito konkurentne, dakle u odnosu na plovila proizvedena u inozemnim brodogradilištima, najčešće talijanskim – bitno su niže, no opet, na formiranje cijene utječe i razina prepoznatljivosti proizvođača. Upravo je promidžba male brodogradnje segment na čije jačanje bi se trebao obrušiti Klaster male brodogradnje ciljanim akcijama i nastupima na međunarodnim sajmovima nautike.

Klaster male brodogradnje d.o.o:

Vlada pomaže njegovo osnivanje i rad sa 5 milijuna kuna u prvoj godini
od 80 registriranih članova u zemlji na osnivačkoj skupštini Klasteru je pristupilo 20 malih brodograditelja
ukupno 20 članova Klastera zapošljava 1000 djelatnika
u paleti proizvoda nude 20-30 tipova plovila
Cijela industrija male brodogradnje zapošljava ukupno 10.000 radnika